BOŽIDAR LONGIN: Projektom Gaženica pokrenut ćemo zadarsko gospodarstvo!

Jedan od kandidata za Hrvatski sabor na izbornoj listi HDZ-a za IX. Izbornu jedinicu je zadarski dožupan Božidar Longin. Riječ je o čovjeku s uspješnom dugogodišnjom karijerom, te velikim poslovnim iskustvom iza sebe, ali i značajnim političkim angažmanom od samog osnutka HDZ-a.
Iako to ne voli naglašavati, radi se o višestruko odlikovanom časniku Hrvatske vojske, koji se po završetku Domovinskog rata vratio se svojoj struci. Aktivno govori nekoliko stranih jezika, te je iza njega ogromno iskustvo i suradnja s partnerima iz cijele Europe i šire. Danas je vrlo aktivan na projektu Gaženica s kojim se bavi kao predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar. Niz godina imao je istaknutu ulogu u KK Zadar, u vrijeme dok je klub ostvarivao značajne uspjehe, a dugi niz godina je bio i dopredsjednik HKS-a.
U intervjuu za portal Kalelarga info govorio je o svemu tome, a ponajviše o planovima za budućnost na koju gleda s puno optimizma i vjere u gospodarski preokret i napredak.

*Vaše ime posljednjih godina vezuje se uz projekt luke Gaženica. Je li to najvažniji projekt u Vašoj karijeri?

– Gaženica nije projekt od jučer, to je nedosanjani san mnogih generacija Zadrana. Moram reći kako mi imamo sreću i privilegiju što smo rođeni u ovom gradu. Zadar volim više od svega i sretan sam što živim ovdje. Svako jutro kad se probudim mogao bih pjevati „volim te grade jedini moj, Bog će znati koliko“… Sretan sam što sam dite zadarsko. Teško je planirati budućnost, ali nije teško ako imamo prošlost iz koje puno toga možemo vidjeti i naučiti. Bez prošlosti nema ni budućnosti. Osvrnemo li se unatrag, vidjet ćemo da je Zadar uvijek u povijesti bio sjecište putova od istoga prema zapadu, od Baltika prema srednjoj Italiji. Dovoljno je imati na umu što je bilo u povijesti i pokušati to na najbolji način preslikati u budućnost.

*Na koji način će projekt „Gaženica“ pokrenuti gospodarstvo zadarskog kraja?

– To je vrlo jednostavno. Često kada govorim o gospodarstvu, moramo biti svjesni da ono što je nekad bilo, više neće biti. Ne možemo ponovo pokrenuti tvornicu Boris Kidrić ili Bagat, nema više sadnje pamuka u Petrčanima i slično, danas se moramo orijentirati novim smjerovima. Naša budućnost je u prometu, uslugama, turizmu i hrani. Pod hranu podrazumijevam poljoprivredu i ribarstvo. Toga se trebamo držati. Gaženica nije projekt za jednu generaciju, to nije projekt koji će biti završen za pet ili deset godina. Ne, naprotiv. Gradit će se desetljećima, nadograđivati i povezivati i pokretati sve za sobom, spomenimo samo Zračnu luku, Gospodarsku zonu Crno, razvoj poljoprivrede… Ljudi se pitaju što je Gaženica, jesu li to cruiseri… To je samo jedan segment. Gaženica obuhvaća putnički dužobalni, ali i lokalni promet, putnički međunarodni promet, cruiserski promet, te trajektni međunarodni promet. Tu je ribarska luka s novim dijelom koji se radi, dolazi i izgradnja daljnje infrastrukture, te na kraju i teretna luka. Preširoko bismo otišli kada sada o svemu tome sada razgovarali. Evo, primjera radi, danas imate trajektnu liniju Split – Pescara koji je 50 posto subvencioniran jer je neisplativ. Blizina Zadra i Ancone treba se iskoristiti u budućnosti. Pa nije Zadar za vrijeme Rima bio bez veze glavna luka. Danas je sva proizvodnja na dalekom istoku i sve prođe kroz Suez prema Europi, milijardu tona prometa. Egipat inkasira 20 milijardi dolara samo od prolaza brodova. Naš cilj kao Vlade RH, jer ne gledam ovo kao projekt samo Zadra nego mnogo širi – mora biti skrenuti promet pet posto u pet godina u Jadran, a u deset godina 10 posto, te napraviti infrastrukturu da ga možemo primiti. To je budućnost svih nas. I ponovo se vraćam na ono što sam prije rekao na početku – promet, usluge, turizam i hrana. To je to.

*Bili ste član Uprave Hrvatskih šuma. S čime se posebno ponosite iz tog perioda?

– Bio sam član Uprave Hrvatskih šuma osam godina. Bio sam tamo drugi čovjek, odnosno obavljao sam poslove tehničkog direktora. To je moja struka i moja ljubav. Ponosan sam što nismo dali ni jedan otkaz sve to vrijeme, a zapošljavali smo 10 tisuća ljudi. To je tvrtka koja je pokretač mnogih stvari, nositelj brojnih projekata, pogotovo u ruralnim i siromašnijim krajevima. Tri su bitne komponente, socijalna, gospodarska i ekološka, i ako jedna ne štima – ništa ne štima. Ova četverogodišnja vlast koja je došla nakon nas sve je upropastila. Ostavili su pustoš, otpustili dvije tisuće ljudi, upropastili ruralne dijelove Hrvatske. Kad sam bio u Hrvatskim šumama sve je štimalo, plaće su bile redovne, radnici su imali sve što ih po zakonu pripada. To smatram za svoj izuzetan uspjeh.
*Na predstavljanju kandidata s izborne liste HDZ-a za IX izbornu jedinicu rekli ste da su u planu ulaganja od preko 300 milijuna eura u Zadarsku županiju dođete li na vlast. Koji su najvažniji projekti na koje se to odnosi?
– Gaženica je jedan živi projekt, a kada govorim o projektima koji će se u Zadru pokrenuti u idućih mjesec dana, govorim o državnim, ali i privatnim projektima. Građevinarstvo se pokreće, a ono će za sobom povući mnoge druge poslove. Prije desetak dana smo postavili kamen temeljac u Gaženici za projekt vrijedan 35 milijuna eura. Tu je još deset manjih projekata čija vrijednost iznosi od pet do 10 milijuna eura po svakome. Oni će za sobom povući nove projekte. Tu postoji ogroman potencijal. Zračna luka će se razvijati. Direktorica već ima gotove projekte koje treba realizirati. Velik je uspjeh što smo mi ove četiri godine uspjeli zadržati kontakte s važnim ljudima. Na otvorenju radova u Gaženici bio je direktor banke KfW-a, koji je zainteresiran i spreman na ulaganja. To mi bilo veliko zadovoljstvo, sjajan je osjećaj kad jedan takav čovjek kaže – ovo je projekt koji želim financirati. I tko je onda netko u bivšoj Vladi da kaže „nama taj projekt ne treba“?
*Postanete li saborski zastupnik, s čime ćete se najviše baviti?

– Nastavit ću gospodarski razvijati Hrvatsku.

*Bili ste dragovoljac Domovinskog rata, dobili ste brojna odličja, ali nakon njegova završetka krenuli ste dalje i angažirali se na drugim područjima. Kako danas gledate na probleme branitelja?
– Ako je 1991. godine bilo biti ili ne biti, jer smo imali rat, bila je privilegija moje generacije odazvati se na poziv Domovine. Nisam ništa spektakularno napravio. Mogao sam i više. Najvažnije je da smo uspjeli nakon tolikih stoljeća dobiti državu. To je najveća čast i privilegija koju smo mogli imati. Znam da se branitelje puno omalovažavalo, a to se nije smjelo dogoditi. Treba razumjeti ljude koji su izašli iz rata s traumama, psihološkim problemima, a tu su uslijed svega razorene i obitelji. Njima treba pomoći. Mi koji obnašamo javne poslove imamo veću obavezu prema njima nego svi drugi. Sigurno da će se, kada se Hrvatska gospodarski pokrene, ovim problemima pristupiti temeljitije i kvalitetno ih riješiti. Rat je trajao od ’91. do 95., ali nakon njega nastavio se diplomatski rat. A tko kaže da nam neki lobiji danas ne prijete gospodarskim uništenjem države? Dakle rat, ali drugačiji rat, još uvijek nije gotov. Mi se moramo izboriti da gospodarski svoju zemlju osnažimo, da bude nezavisna, da bude jedna moderna i uređena europska država. Mislim da na neki način borba započeta od 1991. godine traje i dalje. Svi moraju znati da je to bila pravična borba hrvatskog naroda za ostvarenje tisućljetnog sna.

*Otac ste dvoje djece. Koliko ste upućeni u probleme mladih? Što se može poduzeti kako bi se smanjio trend njihova iseljavanja?
– Naravno da sam kao otac upoznat s problemima mladih. Imam dvoje već odrasle djece, kćer Marta je jedna od najboljih studentica na ekonomiji, a sin Matija je odavno diplomirao. On je izuzetno vrijedan i marljiv mladi čovjek. Ponosim se sa svojim djecom. U tom smislu moram istaknuti da se mladima mora u prvoj fazi osigurati mogućnost kvalitetnog školovanja. Sva djeca moraju imati jednake uvjete za to. Sastavni dio školovanja je sport. Djeca se profiliraju, osnažuju i razvijaju u zdrave mlade ljude. Moj sin je bio uspješan sportaš, pa i iz tog iskustva znam koliko je sport bitan. Na nama koji se bavimo javnim poslovima je da djeci nakon školovanja omogućimo da nađu posao, da budu samostalni i da riješe svoje stambeno pitanje. Tada će oni ostajati ovdje, napredovati, razvijati svoj posao, svoj grad i domovinu.