GRADSKA LOŽA Predstavljene knjige „Vrt“ Tomislava Marijana Bilosnića i „Posvajanje neba“ Lane Derkač GRADSKA LOŽA Predstavljene knjige „Vrt“ Tomislava Marijana Bilosnića i „Posvajanje neba“ Lane Derkač
U Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar u petak 11. ožujka 2016. godine održano predstavljanje knjiga „Vrt“ Tomislava Marijana Bilosnića i „Posvajanje neba“ Lane Derkač.... GRADSKA LOŽA Predstavljene knjige „Vrt“ Tomislava Marijana Bilosnića i „Posvajanje neba“ Lane Derkač

U Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar u petak 11. ožujka 2016. godine održano predstavljanje knjiga „Vrt“ Tomislava Marijana Bilosnića i „Posvajanje neba“ Lane Derkač. O ovim dvjema zbirkama poezije govorio je književnik i književni kritičar Davor Šalat.

Predstavljanje zbirki organizirao je Ogranak DHK Zadar i Udruga 3000 godina Za dar.
„Danas, u okrilju izložbe „Dodir nježnosti“, umjetnica iz fundusa prijateljskog Samoborskog muzeja, sudjelujemo u lirskim dodirima nježnosti, „Vrta“ Tomislava Marijana Bilosnića i „Posvajanja neba“ Lane Derkač. Kako se vrt i nebo gledaju licem u lice, i kako se jedno zrcali u drugome, mi ćemo zahvaljujući poznatim hrvatskim pjesnicima, ovdje pod kupolom zadarske lože, u slavlju pjesničke predanosti, na izvjestan način, bar na čas, zaviriti iza dveri transcendentalnoga svijeta“ – poručila je Renata Peroš. ravnateljica Narodnog muzeja Zadar, pozdravljajući goste i uzvanike u Gradskoj loži Zadar.
Lanu Derkač, pjesnikinju, autoricu proznih, dramskih i eseističkih djela, sudionicu više međunarodnih pjesničkih festivala, već poznatu zadarskoj publici ponajbolje je predstaviti riječima Tome Podruga, koji kaže: „Pjesništvo koje nam nudi Lana Derkač je osobno i posebno, gotovo neprepoznato u nekom već objavljenom pjesničkom svijetu, pa mu je stoga zbog originalnosti nemoguće davati granice i smjerove“.
Tomislava Marijana Bilosnića, književnika, slikara, fotografa, poznatom i priznatom, kako u domaćim tako i svjetskim umjetničkim krugovima, čija je samo zbirka pjesama „Tigar“ prevedena u cijelosti ili djelomično na četrnaest jezika, doživljavajući osam inozemnih izdanja, moglo bi se, možda, definirati riječima dr. sc. Sanje Knežević, koja kaže: „ Bilosnićeva lirika zauzima posve novu i drukčiju nišu u korpusu suvremenoga hrvatskog pjesništva, jer njezina je ekskluzivnost upravo u imanentnosti slici čovjeka, ne udaljavanja od njegova temelja, prostora i duhovnosti kojom je zadan.“
„Bilosnić predmet svog pjevanja nastoji apsolutizirati, rastvoriti do te mjere da može obuhvatiti sve i na nebu i na zemlji. Vrt tako može biti metonimija samog života u njegovoj duhovnoj i materijalnoj, makro i mikrokozmičkoj, odnosno božanskoj, ljudskoj, životinjskoj i biljnoj dimenziji. Zato je u ovoj poeziji vrt jedinstvo suprotnosti, mjesto na kojem uistinu dolazi do dodira i izmirenja mnogih opreka, istaknuo je Šalat promišljajući kako, ukoliko je vrt doista mjesto gdje se dodiruju vječnost i vrijeme, ukoliko se taj događaj odnosi na sve što vrt obuhvaća, a to je zapravo cijeli svijet, onda tim događajem bila zahvaćena svaka pa i najsićušnija stvar. Kazao je kako Bilosnićeva poezija zapravo i nastoji biti stalno ponavljanje tog stapanja subjekta i objekta, stvaranje “svetog” prostora i “svetog” vremena u kojem se “posvećuje”, produhovljuje sav stvoreni svemir, te sva ljudska kultura i umjetnost. Taj sveti prostor, uz to što ga utemeljuje kozmološki, Bilosnić uvelike doživljaje i lokalno.

Širi ga u koncentričnim krugovima od vlastite kuće i vrta, zavičajnog prostora Ravnih Kotara, Zadra i Velebita, širih hrvatskih državnih, povijesnih i kulturnih prostora Like, Dalmacije, Hercegovine, Boke Kotorske, sve do vrtova kao posvećenih prostora širom svijeta, istaknuo je Šalat. Zaključuje kako je Bilosnić doživio brojne domaće i međunarodne uspjehe tijekom mitsko-religioznog, odnosno onkrajno – simboličnog razdoblja svojeg pjesništva započetog zbirkom Tigar. Bilosnić i dalje postupno i pažljivo izgrađuje kuću svoje složene poetike i njeguje vrt raznolikih, a opet međusobno usuglašenih pjesničkih registara. Zato njegova najnovija zbirka Vrt, jedna od zasigurno najkvalitetnijih u Bilosnićevu opusu, nije tek neki logični nastavak onog o čemu je pisao i kontemplirao u prethodnim knjigama. To je i pjesnički svijet produbljen još potpunijom spoznajom i izrazom kozmičke cjelovitosti i smislenosti te njihovim posve konkretnim, svakodnevnim pa i sićušnim očitovanja, kazao je Šalat.
Šalat je govorio i o zbirci Lane Derkač „Posvajanje neba“. U prvim Laninim zbirkama pjesama devedesetih godina prošlog stoljeća istican je poetski svijet naglašene osobnosti, intime, «mitema nevidljivog».

U zadnjih pak nekoliko knjiga ta se snažna osobnost nametnula i izvanknjiževnoj zbilji. Proširila se na sav zamišljiv prostor – od prirode, fenomena globaliziranog svijeta, antičke i suvremene urbane mitologije, virtualnih informatičkih prostora, sve do apokaliptičnih svjetskih kriza, poremećenih društvenih odnosa, neskladnih ljubavi te maštovitih i tjeskobnih nutarnjih svjetova. No, ne radi se tek o tome da je stvarnost «provalila» u pjesnikinjin tekst, da je oskvrnut intimitet zasebnog poetskog prostora. U Laninim tekstovima, upravo obrnuto, spomenuta preobrazbena moć uskovitlava zbiljske činjenice i preslaže ih u poetske likove čiji su jamci mašta, razigrani jezik, tanana introspekcija i simboličke slike emocija. U njezinoj novoj zbirci Posvajanje neba ipak se događa određena promjena tona, ako već ne i čitave poetike.

Agresivna stvarnost znatno je ublažena nanovo zadobivenim intimitetom, bio on prisnost lirskog subjekta sa samim sobom, privatnim interijerom kao produžetkom vlastitosti, ili povezanost sa svojim najbližima, s produhovljenom i očuđenom liričnošću prirode. Interijer, eksterijer, kako glasi naslov jedne pjesme, sada postaje temeljna dvostrukost Lanina pjesničkog koordinatnog sustava. Pjesnikinja neprestano razmjenjuje doslovno za metaforičko i obrnuto, i sve to prelama preko spomenute opreke nutarnjeg i vanjskog. Uistinu, tako se stvara organski poetski svijet u kojem svaka pojedinost vanjskog svijeta, najčešće očuđene prirode, postaje metaforom samog subjekta koji se odražava u svemu. A svako njegovo nutarnje stanje promeće se u općenitiju egzistencijalnu i kozmološku situacija samog svijeta i čovjeka.

Takve se pak preobrazbe i isprepletanja odvijaju u umjerenom ritmu pjesme, u pomicanju njezina očišta kroz intimizirane prostore stana, sobe, kuhinje, pogleda kroz prozor, posvajajuće mekoće livade i stabala, očaravajuće ljepote i zagonetnosti snijega. Pred našim očima tako „krajobraz odrasta“ (što očituje baš pjesma naslova Odrastanje krajobraza). Rasprostire se po sve punijem vremenu pjesme, „razmata“ se u potpunosti iz pjesnikinjina jastva kao razigranog, ponekad elegičnog ili ironičnog demijurga“, kazao je Šalat.
Lana Derkač i Tomislav Marijan Bilosnić zadarskoj su se publici predstavili i čitajući izabrane pjesme iz predstavljenih zbirki.

 

downloadfile-1-800x600-1

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.