Naši književnici sudjelovali na Međunarodnom književnom susretu u mađarskom Koljnifu Naši književnici sudjelovali na Međunarodnom književnom susretu u mađarskom Koljnifu
U mađarskom dijelu Gradišća u Koljnofu (Kópháza) od 10. do 13. studenoga 2016. godine održani su 8. Međunarodni koljnofski književni susreti, na kojima se... Naši književnici sudjelovali na Međunarodnom književnom susretu u mađarskom Koljnifu

U mađarskom dijelu Gradišća u Koljnofu (Kópháza) od 10. do 13. studenoga 2016. godine održani su 8. Međunarodni koljnofski književni susreti, na kojima se već tradicionalno u dane Svetog Martina druže hrvatski pisci iz domovine sa svojim kolegama, hrvatskim književnicima, iz Mađarske, Austrije i Slovačke.

Sudionici ovogodišnjih susreta bili su članovi Društva hrvatskih književnika, književnici Tomislav Marijan Bilosnić, Robert Mlinarec, Darko Pero Pernjak, Nenad Piskač, pjesnik za djecu i skladatelj Nikša Krpetić, te vlasnik naklade „Bošković“ iz Splita, gosp. Zoran Bošković. Književnicima iz Hrvatske pridružili su se i domaćini, hrvatski književnici iz Austrije i Mađarske, Jurica Csenar, Ana Šoretić, Mijo Karagić, Timea Horvat, Herbert Gassner i Mijo Bijuklić.4-bilosni-u-osnovnoj-akoli-mihovil-nakovi-u-koljnofu_crop_800x450

U četvrtak 10. studenoga, u večernjim satima, u Koljnofu su u restoranu „Levanda“ na književnim predstavljanjima nastupili Tomislav Marijan Bilosnić i Nikša Krpetić, a u Petrovom Selu u restoranu „Nazdravlje“, književnici Robert Mlinarec, Božidar Glavina, Darko Pero Pernjak i Nenad Piskač. U Koljnofu je predstavljana i monografska knjiga pjesama Mije Bijuklića Miše iz Beča, koju je slikovnim prilozima iz svoga poznatoga slikarskoga ciklusa „Mediteranski pastel“ opremio i ilustrirao Tomislav Marijan Bilosnić. Uz autora, promotora T. M. Bilosnića, u programu predstavljanja sudjelovali su Jurica Čenar i Mate Mihaljević, a u glazbenom dijelu programa sudjelovao je Krunislav Ringsmuth i Josip Čenić, jedan od vođa ansambla Dubrovački kavaljeri iz Beča.

Predstavljajući Bijuklića kao pjesnika, Bilosnić je, između ostalog kazao, i ovo: „Mišo je pjesnik krajolika i svakodnevnih događanja, otvoren sirenskome zovu mora i otoka, u ovome slučaju (najčešće) odzivu Paga i mediteranskom ugođaju, gdje se nemoguće oduprijeti ljubavnim zgodama i privatnosti, onim lirskim slučajevima koji egzistiraju van tzv. apsolutnih spoznaja o svijetu, okrenuti sebi, svojim doživljajima, ljubavi i prijateljima.“2-hrvatski-knjizevnici-u-koljnofu_crop_800x450

U petak 11. studenoga priređeno je gostovanje hrvatskih književnika u dvojezičnoj Osnovnoj školi u Petrovom Selu i gostovanje književnika u dvojezičnoj Osnovnoj školi „Mihovil Naković“ u Koljnofu. Književnici su bili i u koljnofskoj crkvi na svetoj misi održanoj povodom blagdana svetog Martina.

Istog dana hrvatski su književnici povodom blagdana sv. Martina, rodom iz ovih krajeva, gostovali u Hrvatskom centru u Šopronu, gdje je u Lábasházu (izložbeni prostor Gradskog muzeja Šopron, Orsolya tér) otvorena velebna izložba „Likovna baština obitelji Pejačević.“ Riječ je o gostujućoj izložbi Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, koja je uz Osijek do sad prikazana u Zagrebu i Dubrovniku. Izložba se bavi umjetninama likovne baštine hrvatske plemićke obitelji Pejačević i izvorno obuhvaća oko 150 umjetnina – slika, grafika, skulptura, a prema dvorcima u kojima su nastajale, razlikuju se virovitička, našička, podgoračka i retfalačka likovna zbirka. Otvorenju izložbe nazočili su i članovi obitelji Pejačević.

U subotu 12.studenoga hrvatski književnici i njihovi domaćini iz Mađarske i Austrije u prijepodnevnim satima nastavili su zajedničkim radom u Domu kulture u Koljnofu (Konferencijska dvorana), gdje je održana već ustaljena književno prevoditeljska radionica. Pjesnici su međusobno uz pomoć nekolicice prevoditelja, lektora i profesora, prevodili svoje pjesme s hrvatskog na mađarski i njemački jezik, te na gradišćanski hrvatski govor, kao i obrnuto, s gradišćanskog hrvatskog na hrvatski standard jezik ili dijalekt. Cilj ove radionice je motiviranje mladih koji su završili studij u Hrvatskoj, ili studiraju, kao i kolega hrvatskih gradišćanskih spisatelja, za prevođenjem suvremene hrvatske književnosti, izdavanja budućih knjiga, kao i približavanjem dvaju hrvatskih izričaja.

Istog dana u popodnevnim satima u koljnofskom Domu kulture upriličen je i Okrugli stol na temu „Suvremeni književni život hrvatskog Gradišća i modeli povezivanja sa starom domovinom“ čiji su sudionici bili gosti književnici, domaćini i književni znanstvenici iz Gragišća. Putem linka sudionike je iz Zagreba pozdravio inicijator ovih susreta, književnik Đuro Vidmarović.6-bilosni-i-gassner-u-predstavi-nikaa-iae-predstavu_crop_800x450

U Velikoj dvorani Doma kulture u Koljnofu u večernjim satima upriličena je interaktivna Kazališna predstava „Nikša išće predstavu“ kazališne grupe Koljnof u kojoj su sudjelovali i književnici iz Hrvatske. Riječ je o dramoletu „Ča, kaj i što“ u više slika“ kojega je napisao Tomislav Marijan Bilosnić, a režirala Marianna Payrits. Zanimljivost ove predstave koja je oduševila više stotina gledatelja Koljnofa, bila je i u činjenici što su hrvatski književnici na pozornici glumili sami sebe. Predstavu je pratilo i stotinjak gostiju iz Hrvatske, iz Osijeka i Našica, koji su došli na otvaranje izložbe „Likovna baština obitelji Pejačević.“

U nedjelju 13. studenoga književnici u posjetili dvorac Eszterházy u Fertődu, gdje je poslije razgledanja muzeja, data zajednička izjava za javnost, sažetak događanja na ovogodišnjim, osmim po redu Međunarodnim koljnofskim knjževnim susretima, kao što su predočeni i planovi za budućnost ovih susreta koji bi već naredne godine trabeli biti okrunjeni zajedničkim zbornikom.

Uz organizaciju dr. Franje Pajrića, strastvenog istraživača povijesti hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, podupiratelji 8. Međunarodnih koljnofskih književnih susreta bili su:
Matica hrvatska Šopron, Čakavska katedra Šopron, Društvo Hrvati, Emberi Erőforrás Támogatáskezelő, Gy-M-S Megyei Közgyűlés, Općina Koljnof, EMC GRAH „KUME“
Šopronska Hrvatska narodnosna samouprava, Šopronsko Hrvatsko kulturno društvo, te
Hrvatska Narodnosna samouprava Petrovo Selo.

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *