ODRŽANA JAVNA TRIBINA U BIOGRADU Žena za sva vremena ODRŽANA JAVNA TRIBINA U BIOGRADU Žena za sva vremena
Ovogodišnji Dan žena Gradska knjižnica Biograd obilježila je, kako je na početku izlaganja kazala ravnateljica Jelka Sipina, književno – filozofskom raspravom i tribinom pod... ODRŽANA JAVNA TRIBINA U BIOGRADU Žena za sva vremena

Ovogodišnji Dan žena Gradska knjižnica Biograd obilježila je, kako je na početku izlaganja kazala ravnateljica Jelka Sipina, književno – filozofskom raspravom i tribinom pod naslovom Žena za sva vremena. Ideja se rodila povodom prvi puta prevedenog djela poznate francuske filozofkinje, esejistice i književnice Simone de Bauvoir Drugi spol na hrvatski jezik. Esejom dugim 700 stranica, koji nosi podnaslov Ženom se ne rađa.
Ženom se postaje, de Beauvoir je udarila temelje modernog feminizma i izazvala brojne polemike, ali i pohvale. Knjiga je prvo izdanje doživjela davne 1949. godine, te je do danas prevedena na 40 jezika. De Beauvoir poziva na oslobađanje žena iz okvira u kojima ih tadašnje (a i današnje) društvo postavlja i gleda – a to su isključivo brak i majčinstvo. Pisana jednostavnim stilom s naglašenim egzistencijalističkim obzorom, i mnoštvom osobnih iskustava, knjiga je aktualna i danas kao i prije gotovo 70 godina.
tribina 1Na tribini su sudjelovale profesorice sa Sveučilišta u Zadru, s odjela za sociologiju docentica dr. sc. Valerija Barada i s odjela za kroatistiku docentica dr. sc. Sanja Knežević. Moderator tribine bio je docent dr. sc. Nebojša Lujanović koji je balansirao između književnosti i sociologije, te nizom pitanja učinio ovu večer zanimljivom i poučnom. Lujanović se tako dotakao različitih tema poput: majčinstva, braka, poštovanja, ekonomskog statusa žena, ženskog pisma, ženskih likova u književnosti, religije, i feminizma uopće.

Dr. sc. Sanja Knežević istaknula je kako je postojanje fatalnih ženskih likova u književnosti nužno, jer se kroz njih i sam autor ostvaruje, te napravila svojevrsni presjek povijesti književnosti kroz arhetip žene, od Eve do fatalne Kovačićeve Laure i dalje. Knežević je u svojem izlaganju posebnu pažnju stavila i na religiju, navodeći nekoliko primjera iz Novog zavjeta gdje žene imaju ulogu hrabrih, snažnih i istaknutih likova.
No, kako i sama navodi, društvo se često ponaša kao da nije izašlo iz Starog zavjeta. Dr. sc. Valerija Barada temu feminizma i žene u povijesti i suvremenom dobu iznijela je iz perspektive sociologije, začudivši sve pristune podatkom da je za ženu najopasnije okruženje brak i zajednica, jer najveći broj žena strada od strane svojih partnera. Mnogo se raspravljalo i o temama majčinstva i braka, te odnosu društva prema ženama i je li uopće došlo do ikakvih promjena. Živimo li i dalje u patrijarhalnom društvu i koliko su šanse da se to promijeni? Prema riječima dr. sc. Barada, sve više mladih ljudi sklonije je tradiconalnom načinu razmišljanja, čak više od svojih roditelja, pa je i povoljniji položaj žena možda ipak samo utopija.

Gordana Šarić

 

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.