Panonski ljetopis posvetio poseban prilog stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića Panonski ljetopis posvetio poseban prilog stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića
Ovih ljetnih dana iz tiska je izišao Panonski ljetopis (Pannonisches Jahrbuch) za 2016. godinu. Ljetopis već dvadeset i treću godinu za redom izlazi u... Panonski ljetopis posvetio poseban prilog stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića

Ovih ljetnih dana iz tiska je izišao Panonski ljetopis (Pannonisches Jahrbuch) za 2016. godinu. Ljetopis već dvadeset i treću godinu za redom izlazi u izdanju Pannonicches Instituta u Pinkovcu (Guttenbachu) u Austriji, a tiska se na hrvatskom, njemačkom, mađarskom i slovenskom jeziku, pod uredništvom  dr. Roberta Hajszana Panonskog. Kao i narednih godina na više od šest stotina stranica Ljetopis donosi obilje tema iz područja povijesti, znanosti, umjetnosti, kulture i sporta, te drugih društvenih djelatnosti vezanih za prostor Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Vojvodine. Predgovore Ljetopisu pišu Hans Niessl, predsjednik Burgenlanda, mons. Egidije Živković, biskup Željezna, te niz drugih uglednika iz Austrije i Mađarske.

Poglavlje Godišnjica posvećeno je caru Dioklecijanu, Svetom Vlahi, Mohačkoj bitci, Caolus Clusiusu, Faustu Vrančiću, Sigetskoj bitki, Nikoli Šubić Zrinskom, Petru Zrinskom, Franu Krsti Frankopanu, Ruđeru Boškoviću, Franji Ksaveru Pejačeviću, Antunu Mihanoviću,  Nikoli Tesli, Leopoldu Bogdanu Mandiću, Hani Sturm, Anti Starčeviću, Jakovu Gotovcu, Vanji Radaušu, Borisu Papandopulu, Ferdu Sinkoviću, Franji Koollaritsu, caru Franji Josipu, Milanu Omčikusu, Jožefu Mikšiću, Augustinu Blazoviiću, Stanislavu-Gezi Milošiću, Stipanu Blažetinu, Josipu Pupačiću, Mati Feržinu, Demetru Karallu, Ivanu Ivančanu, Ivanu Mülleru, Ottu von Habsburgu, i drugima. Panonske biografije posvećene su Tinu Ujeviću, Miroslavu Valeku, Victoru Vasarelyu, Sidonu Vasoliću, Francu Veberu, Andriji Verdeniću, Filipu Vezdinu, Josipu Vidmaru, Matiju Vlačiću Iliriku, Beli Vlašić, Ivi Vojnoviću, Stanku Vrazu, Dušanu Vukotiću i drugima.

Rubrika „Povijest-kultura-literatura“ na više od sto i dvadeset stranica donosi  prikaze o novim knjigama Dževada Karahasana, Đure Vidmarovića o Jurici Čenaru, niz zanimljivih tekstova (reakcije, prikazi, osvrti, recenzije, prezentacije) o izdanjima Panonskog ljetopisa, među kojima posebno treba istaknuti zbornik „Sveti Martin“ i knjigu Roberta Hajszana Panonskog „Gradišćanskohrvatske panonske teme (3)“. Dalje slijedi predstavljanje „Panonskog lista“, Pavličićeve povijesti Hrvatske i hrvatskog naroda, Donjomeđimurskog zbornika, Graditeljske škole Čakovec, Hrvatskog iseljeničkoga zbornika, Rječnika govora slavonskih, baranjskih i srijemskih, i niza sličnih izdanja i institucija. Patrycja Pieniazek piše o terenskoj nastavi jezika Hrvata u dijaspori studenata Hrvatskih studija u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Sanja Vulić. Slijede tekstovi  Kristine Grafl i Herberta Hopfgartnera, prilog Igora Lackovića o prisutnosti Hrvata na Bečkome sveučilištu, koje traje već punih 650 godina, te izvješća sa 12-ih  Susreta književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj, 7-ih Koljnofskih književnih susreta, te 14-ih Dana Balinta Vujkova – dana hrvatske knjige i riječi. Tu će se naći i književni prilozi Andi Novosela, Ljubice Kolarić-Dumić, Jadranke Galiot, Adnadina Jašarevića, Denisa Peričića, i više drugih autora. Među mnogobrojnim tekstovima izdvojiti je i rad Franje Ostovića „Lika – pradomovina gradišćanskih Vlahov“, a posebno priloge Đure Frankovića kao što su „Slavenska božanstva u krajobrazu Panonije“, „Hrvatske pripovijetke o svijetu u Mađarskoj“ i druge vrijedne priloge ovog autora, stalnoga suradnika Ljetopisa. Uz obilje drugih priloga ovaj dio Ljetopisa obiluje i iznimno bogatim likovnim prilozima, fotografijama, faksimilima dokumenata, isječaka iz novina, zbornika i časopisa, reprodukcijama slika i kartama.

Kao i ranijih godina, i ovogodišnji Panonski ljetopis posvećuje posebni prilog radu i djelu hrvatskog književnika i slikara Tomislava Marijana Bilosnića, pa su tako Bilosniću posvećene pune četrdeset i dvije stranice Panonskog ljetopisa br. 23. za 2016. godinu. Eseje o njegovom književnom i likovnom djelu pišu dr. sc. Igor Šipić, Davor Šalat, Alfredo Perez Alencart i Enrique Veloria Vera, dok se sam Bilosnić javlja s tekstom objavljenim u monografiji „Postojanost vjere“ Ante Jaše i prikazom knjige „Moja pjesma / Main Gedicht“ Frančeske Liebman. Tu je i prijevod portugalskog pjesnika Antonia Salvada, Bilosnićeve zbirke pjesama „Tigar“, kao i tekstovi o Bilosnićevim književnim uspjesima u Španjolskoj, Albaniji, Kosovu, Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Austriji. U Ljetopisu su posebno predstavljane i knjige Mate Nedića („Vrtlar riječi“) i Igora Šipića („Vulkan na sudbini života“), Bilosnićeva zbirka „Vrt“, te svih devet samostalnih izložbi fotografija koje je Bilosnić upriličio tijekom 2015. godine.

Panonski ljetopis posebno će se osvrnuti i na obilježavanje 55. Godišnjice od Nobelove nagrade Ivi Andriću, iz pera Josipa Seršića. Ovaj će se autor predstaviti i s više drugih priloga. Posebna poglavlja posvećena su mađarskim, austrijskim i slovenskim prilozima, kao i prilozima Petera Paula Wiplingera i Ivana Raosa. Stalne stranice posvećene su sportu, mladima i đacima, lingvistici, pjesništvu i recenzijama. Sanja Vulić raspravlja tako o „Leksiku Miholašćice na otoku Cresu i leksiku Kostrene kraj Rijeke u kontekstu kvarnerske čakavštine“, a Ljetopis donosi i iscrpnu bibliografiju ove znanstvenice u 2015. godini. U rubrici recenzija opet će se pisati o knjizi „Sveti Martin“, čemu svoje priloge posvećuju Dénes Dujmovicsz i Timea Horvat. Svakako da posebnu pažnju privlači i prikaz Biblije na gradišćanskohrvatskom jeziku u redakciji dr. Stefana Geositisa  (Štefan Geošić). Riječ je o prvom cjelovitom prijevodu Biblije (»Svetoga pisma staroga i novoga Teštamenta«) na jezik Gradišćanskih Hrvata, koji obuhvaća pet svezaka na ukupno 3800 stranica. Geošićev prijevod Biblije svakako je veliki pothvat u očuvanju identiteta Gradišćanskih Hrvata.

Pjesnički prilozi u ovogodišnjem Panonskom ljetopisu popunjeni su pjesmama mađarskih pjesnika, te pjesnika s 18-tih susreta pjesnika dijaspore u Rešetarima, poglavito pjesmama Kate Kovač i Antuna Kovača, te Anamarije Petrušić, Antona Leopolda i Dobriše Cesarića.

Sve u svemu Panonski ljetopis 2016. godine još jednom se predstavlja kao zbornik od neprolazne vrijednosti za praćenje kulturnih, umjetničkih i povijesnih tema od vitalnog interesa za cjelokupni panonski prostor, ali i daleko šire. Panonski ljetopis, naime, u svim svojim godištima redovito donosi aktualne teme iz Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Vojvodine mahom vezane za hrvatsko nacionalno biće, ali i jezike zemalja na čijem se prostoru prate aktualna događanja. Ovaj multinacionalni projekt u redakciji Roberta Hajszana Panonskog prepoznat je na širokom prostoru panonskih zemalja, kao i u projektima Europske unije.

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *