Plenković u Zadru: Dijalog Vlade RH sa županijama, gradovim i općinama vrlo je koristan Plenković u Zadru: Dijalog Vlade RH sa županijama, gradovim i općinama vrlo je koristan
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, zajedno s ministrima, sudjelovao je danas u Zadru na 6. sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina te... Plenković u Zadru: Dijalog Vlade RH sa županijama, gradovim i općinama vrlo je koristan

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, zajedno s ministrima, sudjelovao je danas u Zadru na 6. sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina te predsjednikom Odbora za lokalnu (regionalnu) samoupravu u Hrvatskom saboru.

Na sastanku je bilo riječi o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama, provedbi Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, pripremi glavnoga dijela turističke godine te o novom paketu turističkih zakona o čemu su održane i prezentacije. Predsjednik Vlade u Zadru je održao govor koji donosimo u cijelosti.

Intenzivan dijalog i partnerstvo središnje i lokalne vlasti zamijenili su nekadašnju nepristupačnost

“Drago mi je da je ovaj naš šesti sastanak potvrđuje koliko je bila ispravna odluka da uspostavimo ovaj dijalog i redovitu suradnju između Vlade i naših županija te udruga gradova i općina, ujedno i saborskog odbora nadležnog za lokalnu i područnu samoupravu.

Taj pothvat, kao što znate u praksi, omogućio je da smo na razini Vlade potpuno svjesni prioriteta baš svih hrvatskih županija i krajeva Hrvatske. Ta je činjenica strateški promijenila i atmosferu našega dijaloga, sadržaj te suradnje, brzinu komunikacije i načine rješavanja problema. To je bio i cilj inicijative koju smo poduzeli praktički mjesec i pol dana nakon konstituiranja Vlade.

Plodove toga vidim na četiri razine:

Prvo, intenzivan dijalog i partnerstvo su zamijenili nekadašnju šutnju, nepristupačnost i dugotrajno nerješavanje problema.

Drugo, u brojnim zakonskim izmjenama jačamo funkcionalnu decentralizaciju.

Današnja prva točka dnevnoga reda o kojoj će govoriti ministar Kuščević, još je jedna potvrda takve odlučnosti Vladine politike.

Treći element je fiskalna decentralizacija – uz možda par iznimki, nema županije, grada ili općine, koji, zahvaljujući našem Zakonu o financiranju lokalne i područne samouprave, nema više sredstava na raspolaganju. Ta sredstva vas čine i relevantnim  akterom u sredinama u kojima djelujete kao od hrvatskoga naroda izabrani dužnosnici, a čini vas i sposobnijim partnerom u apsorpciji i provedbi europskih projekata. To je bio i smisao većih sredstava kroz vaše izvorne prihode.

Četvrti element je potpora konkretnim projektima. Samo ovaj današnji primjer gdje smo jutros svjedočili potpisivanju ugovora u iznosu od preko 560 milijuna kuna, projekt odvodnje u koju su uključeni i Ministarstvo zaštite okoliša i Ministarstvo regionalnoga razvoja i Hrvatske vode, već je drugi takav primjer u Zadru u proteklih godinu dana.

Više od milijardu kuna ide u sustav odvodnje jednog od najbrže razvijajućih gradova na hrvatskoj obali, grada u kojem živi sve veći broj ljudi. Sa realizacijom ova dva projekta, mi ćemo dovesti odvodnju za praktički za 95% stanovništva Zadra. Ovdje vidite konkretan efekt naših zajedničkih aktivnosti.

Opipljiv napredak u smislu ravnomjernog razvoja svih hrvatskih krajeva 

I pritom, kada pogledam da smo s ovim ugovorom skoro na 70% ugovorenih sredstava iz aktualnoga sedmogodišnjega proračunskog okvira u Republici Hrvatskoj, a krenuli smo kao Vlada, malo prije našeg prvog susreta, na 9%, onda je to konkretan napredak dodane vrijednosti koju europski proračun svojom snagom daje u ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske.

Što se tiče ukupnoga konteksta, na kojem se Vlada trudi da život svih naših sugrađana bude bolji, spomenut ću samo nekoliko stvari koje su važne na ekonomskom planu.

Prije dvije godine dobili smo odluku da više nismo u proceduri prekomjernog proračunskog manjka. To je bilo 2017.

Fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i povećanje investicija zahvaljujući političkoj stabilnosti

Nakon toga smo, prije dva, tri mjeseca, dobili odluku da Hrvatska više nema prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Potom su, kao što ste vidjeli, dvije od tri agencije za kreditni rejting, Hrvatsku, nakon šest i pol godina, vratile na razinu investicijskog kreditnog rejtinga.

To su napravile i Standard&Poor’s i prije nekoliko dana Fitch, a Fitch i sa pozitivnim izgledima. Ova ocjena Fitcha je najbolja ocjena koju smo imali nakon 14 godina.

I jedna i druga agencija, ne samo što su zadovoljne procesom fiskalne konsolidacije, provođenjem strukturnih reformi i povećanjem investicija, što je onaj čuveni trokut na kojem inzistiramo, nego su vrlo jasno podcrtale da je to sve bilo moguće zato što smo očuvali političku stabilnost i dovoljno fokusa  i koncentracije na rad na gospodarskim temama.

Bez toga preduvjeta, niti jedan od ovih aspekata ne bi se bio realizirao.

Tri cilja, deset područja, trideset aktivnosti i sto mjera

Istodobno, nastavili smo s provođenjem naših reformi. Vlada je od našeg zadnjeg susreta usvojila i novi Nacionalni program reformi. On je realističan, predstavlja okvir svih reformskih procesa, dio he programa Vlade i omogućuje nam jasan hodogram aktivnosti u sljedećih godinu dana.

Istodobno, Hrvatska smanjuje javni dug, brže nego ijedna druga članica Europske unije,  sada smo na 74,6%, a do 2022. doći ćemo na 62%. To znači da ćemo mi praktički u sredini mandata iduće Europske komisije imati ispunjene sve kriterije za uvođenje eura.

Taj cilj je za nekoliko godina, neću sada navoditi godinu, a naša je ambicija da u tom trenutku budemo u potpunosti spremni i zato ćemo u sljedećih nekoliko dana napraviti prve formalne korake kako bismo se priključili ERM2, kao pretkoraku za uvođenje eura.

Mi smo kao što znate, ostvarili proračunski višak i 2017. i 2018. Trudimo se da to bude i 2019., Vlada smo koja je isplatila državnih jamstava, osim ovog našeg sanacijskog jamstva, sva druga su od ranijih Vlada, u iznosu od 4,4 milijarde kuna za hrvatska brodogradilišta.

Unatoč tome ostvarili smo proračunski višak, bez da smo uvodili krizni porez, radili rebalans proračuna ili smanjivali proračunske okvire za bilo kojeg korisnika državnoga proračuna.  To se može napraviti jedino ako ste fiskalno jako dobro konsolidirani.

Smanjivanje troškova refinanciranja duga i rast investicija

Primjer takve politike i promijenjenoga gospodarskog i financijskog položaja Hrvatske je posljednje izdanje euroobveznica, gdje se refinancirala jedna obveznica iz 2009. godine koja je imala kamatnu stopu od 6,5%.

Mi smo ovaj put izašli na financijska tržišta s ogromnom potražnjom, s njihove strane za hrvatskim obveznicama. Uvjeti, kamate i prinosi su toliko bolji nego prije da ćemo samo na ovom jednom izdanju godišnje uštedjeti 500 milijuna kuna kamata, zahvaljujući makro okvirima koje smo napravili da nešto takvo bude moguće.

On što želimo je dodatni rast investicija. Jedan od glavnih zamašnjaka investicija će biti upravo povećana apsorpcija europskih fondova. Od svih tih javnih investicija u Hrvatskoj očekujemo da postupno smanjimo taj postotak koji je danas negdje oko 80%.

Nama su bitne i privatne investicije, bitni su nam razvojni projekti i vjerujem da će i ovaj paket promjena koji se odnosi na turizam, dodatno povećati investiranje u granu koja praktički ima oko milijardu eura investicija svake godine.

Rasterećenje gospodarstva i građana u iznosu od 8 milijardi kuna

Ali to nije jedina grana, jedina industrija u kojoj očekujemo veće investicije. Mi smo porezno i administrativno rasteretili građane i gospodarstvo za oko 8 milijardi kuna.

Prije ciklusa administrativnoga rasterećenja koje vodi Ministarstvo gospodarstva, tri vala poreznoga rasterećenja  pridonijela su povećanju potrošnje koja je imala efekte na brzinu gospodarskoga rasta, osobito u prvom kvartalu ove godine, a izgledno je da će se takvi trendovi i nastaviti.

96.000 novih radnih mjesta

Očekujemo daljnji napredak u pogledu otvaranja novih radnih mjesta. U mandatu naše Vlade, prema verificiranim podacima, otvoreno je 96.000 novih radnih mjesta. Nastavljamo se nositi s problemom demografske revitalizacije; imali smo sastanak Vijeća za demografsku revitalizaciju na kojem smo izašli s nekoliko prijedloga dodatnih mjera koje će omogućiti hrvatskim obiteljima da imaju više djece; to je onaj presudni, mentalitetni korak naprijed, ključan da se pozabavimo tom temom.

Danas mogu najaviti da smo, zahvaljujući našoj inicijativi, koju smo pokrenuli u Sibiu, uvrstili i u strateški program Europske unije za razdoblje od 2019. – 2024. koji će biti usvojen idućega četvrtka na sastanku Europskoga vijeća, da se i u tom dokumentu prepozna pitanje demografske obnove u državama članicama. Ta je naša inicijativa prihvaćena.

Važno je da imate na umu da mi nismo jedini s tim problemom: 14 od 28 zemalja članica Europske unije ima negativan prirodni priraštaj. Dakle, to je horizontalni fenomen.

Prema tome, znamo što su čije nadležnosti, ali bilo bi izrazito važno kada bismo dio europskih sredstava i snagu tog proračuna koristili na odgovarajući način koji bi pomogao nacionalne mjere.  I zato tu inicijativu smatram izuzetno vrijednim i korisnim doprinosom Hrvatske, ne samo za nas, nego i za druge koji imaju sličnu temu na dnevnome redu.

Tri aktualne teme današnjega sastanka

Ono što želim kazati da su naše tri današnje teme vrlo aktualne i relevantne za sve krajeve Hrvatske.

Tema koju će objasniti ministar Kuščević, a to je povjeravanje poslova ureda državne uprave županijama je za sve vas dugo očekivana i važna tema. Ona je možda i najkonkretniji potez jačanja uloge hrvatskih županija.

Vjerujem da ćemo se sa zakonskim prijedlozima, a i kvalitetnom pripremom da preuzmete te poslove, svi zajedno pozabaviti vrlo ozbiljno i da će naši građani dobiti upravo onu uslugu koju i trebaju, na učinkovit, jednostavan i transparentan način.

Druga tema je provedba Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, ozbiljnog fenomena i problema u hrvatskom društvu. Vlada ga upravo takvim i smatra te je angažirala niz ministarstava da se odlučno pozabavi i prevencijom i kažnjavanjem počinitelja, potporom žrtvama, jačanjem svih institucionalnih mehanizama na nacionalnoj i lokalnoj razini, kako bismo smanjili taj negativni fenomen u hrvatskom društvu i prije svega, dali potporu žrtvama i omogućili im adekvatan život nakon traumatskih iskustava.

O tome će govoriti ministrica Nada Murganić, a ministar pravosuđa i radna skupina u koju su uključeni i predstavnici udruga koje se godinama bave ovom temom i daju velik i koristan doprinos rješavanju ovoga problema, kao i građanskih inicijativa, daju svoj obol u njegovom rješavanju, na čemu im zahvaljujem.

Treća tema je priprema glavnoga dijela turističke sezone i novi paket turističkih zakona koji je posebno važan za sedam jadranskih županija, ali je, s obzirom na naš vrlo odlučan smjer jačanja kontinentalnoga turizma diljem Hrvatske, Dani hrvatskoga turizma bit će ove godine u organizaciji pet slavonskih županija, što je doprinos turizma jačanju Projekta Slavonija. Vjerujem da će ministar Cappelli pojasniti koji su sve ciljevi, što sve želimo unaprijediti i kako učiniti ravnomjernijim i turističku dimenziju hrvatskoga gospodarstva.”

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.