Poznati venecuelanski pjesnik Enrique Veloria Vera oduševljen Bilosnićevim pjesmama Poznati venecuelanski pjesnik Enrique Veloria Vera oduševljen Bilosnićevim pjesmama
Poznati venecuelanski pjesnik i kritičar, akademik Enrique Veloria Vera, profesor na Metropolitan University u Caracasu, oduševljen Bilosnićevim Tigrom na španjolskom jeziku napisao je svoje... Poznati venecuelanski pjesnik Enrique Veloria Vera oduševljen Bilosnićevim pjesmama

Poznati venecuelanski pjesnik i kritičar, akademik Enrique Veloria Vera, profesor na Metropolitan University u Caracasu, oduševljen Bilosnićevim Tigrom na španjolskom jeziku napisao je svoje viđenje ove zbirke

Enrique Veloria Vera
TRISTO NE TAKO TUŽNIH TIGROVA* TOMISLAVA MARIJANA BILOSNIĆA

Tamo gdje je nekada bio svijet
danas se pojavljuje tigar.
T. M. B.
Tigar je od davnina budio zanimanje čovječanstva: zbog svojega sporog, rastegnutog hoda, elegancije i privlačnosti te ljupkosti i okrutnosti, ta je životinja često opisivana u sagama, legendama, basnama i horoskopima. Ni književnici nisu ostali ravnodušni na njegovu ljepotu: Blake, Borges i Salgari među ostalima, ističu značaj te drevne mačke u svojim zapisima.

Hrvat Tomislav Marijan Bilosnić pridružuje se književnom oduševljenju tigrom svojim mnogobrojnim i osobnim tigrovima koje strastveno okuplja u knjizi koja ne može imati drugi naziv nego Tigar. Objelodanjena je u Salamanki 2015. godine u nakladničkoj kući Trilce Ediciones. Na španjolski ju je prevela hispanistica Željka Lovrenčić, predgovor je napisao Alfredo Pérez Alencart, a oslikao Miguel Elías.

Tigrovi hrvatskog „tigra“ su mnogobrojni i raznovrsni; ima ih za sve ukuse. Kad jedni nestanu, pojavljuju su drugi, izvorni i nezamislivi. Marijan Bilosnić predlaže veliki zoološki vrt sa samo jednom višeznačnom, raznovrsnom i raznolikom životinjom; veseli se što je tigar i što stvara tigrove – ne one od papira već tigrove koji žive na papiru. Te životopisne životinje Miguel Elías crta i riše bojama koje tigrovi, kao ukras svoje vrste, nose na krznu.

Pjesnik oslobađa svojega osobnog i neprenosivog tigra iz zamršenih šuma, iz skrivene prašume, iz tuđih čestara kako bi ga preselio u svoju kuću u Ulici zadarskog mira u rodnom gradu. Književnikov se tigar ubrzo prilagođava i osjeća zaštićenim od zamki, obmana i lovaca. Tigar koristi pjesnika, a ovaj tigra kako bi zajedno bili sretan i jedinstveni par što luta kako po stvarnim tako i po zamišljenim mjestima. I jedan i drugi putuju daleko i učestalo; pjesnik odijeva tigra u drugačiju i čudnu odjeću i pušta ga da leti kroz vrijeme i prostor. Uživaju posjećujući ateljee slikara naivaca ili ekspresionista, obožavatelja tigra i njegova lika. Isto tako putuju u Bengal, Sibir i Borneo te na daleki Tigris ne bi li svjedočili samome početku čovječanstva kad je pšenica blistala kao tigrovo zlato.
Tigar se sklanja u vlastite i tuđe stihove, osjeća se kao svoj na svome među tvrdim koricama knjiga koje prosuđuje, maskira se u mjesec i nudi drugačiji sjaj stihovima trubadura; slobodno luta, dolazi i odlazi, taži svoju žeđ za budućnošću i svoju glad za susretima s bližnjima. Prerušava se u samoga sebe, pretvara se u paperjasti perzijski sag, pojavljuje se u portretu moćnoga cara. U potrazi za ženkom s kojom želi biti, zavodi egipatsku mačku koja mu pruža drevne i nepoznate užitke poput onih koje je Kleopatra nudila monarhu u svojoj ljubavnoj postelji.
U konačnici, bezbrojni tigrovi Marijana Bilosnića u podne u Salamanki, usred toga zlatnoga grada, riču snažno i jasno, jednoglasno kao da su zauvijek u svojoj omiljenoj prašumi. Jer, kao što tvrdi pjesnik: „Tigar je pravi čovjek/tigar je veliki pjesnik/uronjen u svjetlost sunca“.

Prijevod sa španjolskog: Željka Lovrenčić
* Aluzija na roman Tri tužna tigra kubanskog književnika Guillerma Cabrere Infantea (op. p.).

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.