RAVNI KOTARI Intermedijalna događanja „Jantarska cesta v Hrvateh“ RAVNI KOTARI Intermedijalna događanja „Jantarska cesta v Hrvateh“
Na prostoru Ravnih kotara tri dana za redom (14-16. rujna 2018.) upriličena su intermedijalna događanja pod nazivom „Jantarska cesta v Hrvateh“. Riječ je o... RAVNI KOTARI Intermedijalna događanja „Jantarska cesta v Hrvateh“

Na prostoru Ravnih kotara tri dana za redom (14-16. rujna 2018.) upriličena su intermedijalna događanja pod nazivom „Jantarska cesta v Hrvateh“. Riječ je o projektu istraživanja materijalne i nematerijalne baštine Panonsko-jadranskog prostora iz hrvatske perspektive. U projekt su uključeni sudionici iz više zemalja (Mađarske, Hrvatske, Austrije, Slovačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine) zainteresirani za hrvatsku baštinu na panonsko-jadranskom području u najširem smislu, s posebnim naglaskom na prostor Jantarske ceste, kao prve europske okomice. U slučaju ravnokotarske dionice kulturno-istraživalačkog projekta „Jantarska cesta v Hrvateh“ naglasak je bio na prvoj jezgri hrvatske državnosti, zadarsko-šibensko-splitskome zaleđu, te traženje odgovora na pitanja suvremene zbilje kako čuvati i očuvati svoju baštine i samobitnost.
U projektu izvedenom na ravnokotarskom prostoru sudionici su upoznati s arheološkim nalazištima više prapovijesnih, liburnskih gradina, kao i starohrvatskih dvoraca, utvrda i zdanja, te ranokršćanskim lokalitetima koji čuvaju vrijedne arheološke nalaze i dokaze o povijesti, kulturi i identitetu ovog prostora. Osobita je pažnja usmjerena na istraživanja glagoljske baštine ovoga prostora. Cijeli kulturni prostor između Nina, Knina i Skradina ( ranije Liburnije, kasnije V Hrvateh, a potom Ravni kotari), prostor između rijeka Zrmanje i Krke sagledavao se u kontekstu prve hrvatske suverene države, kneževine i kraljevine, života hrvatskoga plemstva, razvoja društvenih i kulturnih veza starohrvatske države sa susjednim državama. O ovom kulturnom prostoru iz perspektive popularne znanosti upoznao sam sudionike ovih interdisciplinarnih aktivnosti, koristeći se pri tome građom većom od osam tisuća knjiških stranica koje sam napisao i objavio o ovome kraju u posljednjih dvadesetak godina.
Sva događanja koja je inicirao dr. Franjo Pajrić (Udruga Hrvati / Hrvati-Horvátok Egyesület, Kópháza-Koljnof, Mađarska), dok je program vodio i modelirao književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić, organizirali su: Udruga 3000 godina Za dar, Središnji državni ured RH za Hrvate izvan RH, Etno memorijalni centar Gradišćanski Hrvati, Matica hrvatska Šopron, Čakavska katedra Šopron, Udruga KUME Zagreb, Društvo zadarskih Arbanasa, Čehuljica za glago. Knjigu Zmajevich DZA, te Udruga Etnoraj Ogrlice iz Sesveta.
Prvoga dana (petak 14. rujna 2018. ) organizatori, sudionici, gosti i oni koji su se usput priključivali nesvakidašnjoj manifestaciji „Jantarska cesta v Hrvateh“, po prvi put izvedenoj na prostoru Stare Liburnije, kasnije zvane V Hrvateh, a danas Ravni kotari, posjetili su hrvatski kraljevski Grad Nin s bogatim jantarskim nalazima, atraktivni arheološki lokalitet Ljubačku kosu, prapovijesne, gotovo mitske gradine Ljubu i Venec, mjesto Ražanac i njegove prapovijesne lokalitete, Beretinovu gradinu u Radovinu, Lergovu gradinu u Slivnici, Posedarje, posjed krbavskih knezova Kurjakovića, mjesto knezova Posedarskih, Novigrad u čijoj su tvrđavi bile zatočene hrvatsko-ugarska kraljica Marija Anžuvinska i njena majka Elizabeta Kotromanić, žena Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, dok smo u Pridragi obišli ranokršćansku Crkvu sv. Martina, lokalitel Mijovilovac, kao i mjesto nekadašnje ville rustice i samostana posvećena Sv. Mihovilu Arhanđelu.
Drugoga dana (subota 15. rujna 2018.) sudionike manifestacije „Jantarska cesta v Hrvateh“ vodila je u Benkovac, odnosno u utvrdu Kaštel Benković, danas Muzej grada Benkovca, te na gradinu Šopot i temelje starohrvatske crkve s glasovitim natpisom s imenom kneza Branimira, najstarijim dokumentom gdje se spominje ime Hrvat. Potom smo krenuli na kaštel Perušić Benkovački i poznati arheološki lokalitet Asseria, na kojemu je nekada živjelo liburnsko pleme Aserijata; liburnsku i starorimsku gradinu s nekad monumentalnim gradskim slavolukom posvećenim caru Trajanu. Dalje smo se uputili prema srednjovjekovnoj tvrđavi Ostrovici i Bribiru, odnosno Bribirskoj glavici, glasovitome sjedištu bribirskih knezova i bribirske županije, moćnim dvorcima hrvatskih velikaša Šubića, odakle potječe i najglasovitiji od njih – Nikola Šubić Zrinski. Konačno dospjeli smo u Skradin, čiji se život može pratiti od pretpovijesnoga željeznog i liburnskog doba, kao i na svih nekoliko stotina gradina u Kotarima. Značajno je ovo i ranohrvatsko i srednjovjekovno hrvatsko mjesto, pa i po tome što je u njega po kazni premješten biskup Grgur Ninski, zbog upornoga zagovora glagoljice.

Trećega dana (nedjelja 16. rujna 2018.) intermedijalni događaji „Jantarska cesta v Hrvateh“ odvijali su se na prostoru Budaka i njegove kule, Stankovaca, Banjevaca i Kašića, da bi se put nastavio prema Vrani i Biogradu. Vrana se u davnim starorimskim vremenima nazivala Aurana, Laurana i Arauzona, da bi već u doba hrvatskih knezova i kraljeva postala značajnim središtem ranosrednjovjekovne hrvatske države. Tvrđava je ovdje poznata već u 9. stoljeću i u posjedu hrvatskih kraljeva, u njoj se čuvala hrvatska kraljevska kruna, a neki od hrvatskih kraljeva ovdje su se i krunili. U 11. stoljeću u Vrani se nalazi i benediktinski samostan sv. Grgura, koji kralj Dmitar Zvonimir dariva Svetoj Stolici. U Vrani se ne može zaobići ni spomen na Ivana Paližnu hrvatskoga bana, viteza, ivanovca i priora vranskog. Nažalost kraljevski vranski dvori danas su u ruševnome stanju, zarasli u žbunje i šipražje, prepušteni propadanju i zaboravu. Konačno završili smo u Zadru, u Ulici glagoljaša, kod Crkve sv. Ivana na Relji, a potom smo se hodočasnički uputili na Fontani u Kolovare. Naime, uz događanja nazvana „Jantarska cesta v Hrvateh“, trećega dana odvijale su se i manifestacije „Po stazi naših starih“, te „Glagoljica i Zadar“, u okviru čega je kazivač Dario Tikulin i upriličio događanje nazvano „Kolovarina i Papratigna“ , gdje je održao kazivanje posvećeno 510. obljetnici rođenja Petra Zoranića i dohodećoj 450. obljetnici tiskanja njegovih „Planina“.

7.-800x534

13.-800x534

2.-800x534

4.-800x534

8.-800x534

2.(1)-800x534

5.-800x534

14.-800x534

3.-800x534

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.