Tradicionalno hodočašće na brdo Ćokovac Tradicionalno hodočašće na brdo Ćokovac
Svake se godine na Uskrsni ponedjeljak u mjestu Tkon na otoku Pašmanu tradicionalno organizira hodočašće na brdo Ćokovac. Na brdu Ćokovac, nazvanom po ptici... Tradicionalno hodočašće na brdo Ćokovac

Svake se godine na Uskrsni ponedjeljak u mjestu Tkon na otoku Pašmanu tradicionalno organizira hodočašće na brdo Ćokovac. Na brdu Ćokovac, nazvanom po ptici kos koju u lokalnom dijalektu stanovnici zovu ćok, nalazi se jedini živući benediktinski samostan u Hrvatskoj. Benediktinska crkva Sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu se nalazi već stoljećima i datira iz 1125. godine.

Benediktinci su na Pašman došli iz Biograda, kada su Mlečani po povratku s križarskog vojnog pohoda 1125. godine u potpunosti razorili Biograd, pa tako i njihov samostan Sv. Ivana Evanđelista u Rogovu, zadužbinu hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Nakon razaranja Biograda, stanovništvo se raštrkalo kojekuda, a najviše u Skradin i Šibenik, jer su ova mjesta skrivena u zatvorenom zaljevu.
Biogradski biskup posve je prešao u Skradin, dok su se biogradski benediktinski monasi tek na neko vrijeme bili sklonili u Šibenik, u crkvu Sv. Krševana koja danas nosi ime Sv. Antuna Opata. Zbog boravka benediktinaca u toj šibenskoj crkvi namjerimo se koji put na izraz „monasterium sancti Grisogoni de Sibenico“.
Čim su prilike dopustile, uputili su se monasi na otok Pašman, dva kilometra sjeverozapadno od današnjeg Tkona, na vrh 95m visokog Ćokovca. Izabrali su ovo slikovito mjesto jer su ovdje već otprije posjedovali kapelu Sv. Kuzme i Damjana, koju im je darovao biogradski biskup Prestancije. Dolaskom na Pašman prenijeli su sijelo (caput) porušene opatije (Rogovsku opatiju) i podigli samostan, na mjestu na kojem je već postojao samostan u romaničkom stilu.
Postojeći je sagrađen na temeljima bizantske utvrde i ranokršćanske crkve, 1059. godine sagrađene od strane biogradskog biskupa Teodorika. Od tada je Ćokovac kroz nekoliko stoljeća bio centar glagoljaštva i rasadište narodne pismenosti i kulture. Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana kasnije je obnovljen u vrijeme gotike (portal iz 1418.). U luneti glavnoga gotičkog portala s početka 15. st. stoji lik Bogorodice na prijestolju s Djetetom.
U samostanskoj je crkvi čuveno gotičko slikano raspelo nepoznatog majstora iz 15. st. Križ je visok 195cm, a širok 164cm. Na gornjim proširenjima križa naslikana su poprsja Marije, Ivana i arkanđela. Crkva je bila obnovljena brigom cara Franje Josipa 1876. godine.
I poslije 2. svjetskog rata je obnovljena, te se stalno restaurira. Danas je to gotička crkva i spomenik nulte kategorije. U benediktinskom samostanu su danas monasi sv. Benedikta.

Kao i stoljećima unatrag, mnogi vjernici otoka Pašmana, Kunjani, Ugrinci, Krajani, ali i obližnjih mjesta s kopna, iz Biograda, Pakoštana, Sv. Filip i Jakova i dalje, na Uskrsni ponedjeljak (u Emaus) hodočaste na Ćokovac kako bi s benediktinskom zajednicom u euharistijskom slavlju ukrsli Kristov mir. Nakon završetka misnog slavlja veselo se druženje nastavlja pod sjenovitim ćokovskim borima.  Po okolnim proplancima i brežuljcima, s kojih se pruža jedinstven pogled na Pašmanski kanal, pripremaju se i blaguju razna mesna jela, poput janjetine s ražnja  i razne delicije uz vatru i gradele, dok gosti benediktinaca iz Hrvatske i drugih zemalja blaguju unutar zidina samostana.

Za kraj u prilogu pogledajte kratki promotivni video benediktinskog samostana na Ćokovcu: https://www.youtube.com/watch?v=UQC7xRz0ny8

Gordana Šarić

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.