S jučerašnjim danom Vir je ostvario dva milijuna noćenja, odnosno od početka ove godine do 16. studenoga na otoku Viru zabilježeno je 2.002.567 turističkih noćenja i 124.070 dolazaka domaćih i stranih gostiju. Na ovaj je način Vir postao prva destinacija u povijesti turizma Zadarske županije koja je ostvarila dva milijuna noćenja s realnim utemeljenjem da će do kraja 2017. godine statistički zadržati poziciju prve županijske destinacije u noćenjima i biti među „top 10“ hrvatskih turističkih destinacija. Ako u obzir uzmemo podatak da je na Viru tijekom posljednja dva tjedna u dubokoj posezoni bez manifestacija i događaja prosječno ostvareno 2,8 tisuća noćenja dnevno te da se u narednom blagdanskom razdoblju u prosincu očekuje najmanje oko 160 tisuća noćenja na otoku, kraj ove rekordne i iznimne turističke godine Vir bi mogao zaključiti s 2,2 milijuna turističkih noćenja, što bi ga učvrstilo kao prvu županijsku turističku violinu, odnosno zadržalo među prvih deset destinacija u Hrvatskoj. Kako Vir i u posezoni ostvaruje iznadprosječni broj noćenja (porast noćenja u prosjeku u posljednjih 15 dana s 15,8 na 16,1!), pogotovo s obzirom da ga od početka prosinca očekuje petotjedna manifestacija „Advent na Viru“ koja je prošle godine proglašena najboljom u Hrvatskoj u svojoj kategoriji, teško je očekivati da će najbliži pratitelji Pula i Zadar, kao klasične city break destinacije s prosječnih 3 do 4 noćenja, uspješno pratiti turistički ritam otoka Vira.

Izuzetak među pratiteljima rangiranima ispod desetog mjesta jedino je Zagreb čija će adventska manifestacija tijekom prosinca privući daleko najveći broj gostiju te ga najvjerojatnije ugurati među prvih pet destinacija. No, i ove sjajne brojke i pokazatelji neprekidnog rasta tek su djelomično utemeljene na turističkoj stvarnosti. Realno, virske brojke su puno – veće!

„To je sigurno istina. Vir je već u ovom trenutku destinacija koja ima preko tri milijuna noćenja, a kroz sljedeće tri godine kada sve dovedemo u red i registriramo sve iznajmljivače, imat ćemo četiri milijuna noćenja i 200 tisuća dolazaka. Tući ćemo se s Dubrovnikom, Rovinjem i Porečom za broj jedan u Hrvatskoj“, kaže načelnik Općine Vir Kristijan Kapović ilustrirajući ovu tvrdnju analizom turističkog prometa na otoku u vrijeme ljetne sezone. Prosječna popunjenost turističkih kapaciteta u srpnju i kolovozu u Republici Hrvatskoj iznosila je oko 90 posto, dok je ona zabilježena na Viru na nevjerodostojno skromnih 45 posto.

U čemu je kvaka? Na Viru je registrirano 7.418 obveznika i 43.617 kreveta u nekomercijalnom te 1.585 obveznika i 14.471 kreveta u komercijalnom smještaju uz 5 kampova i 406 kamp jedinica. Sve skupa računajući na mogućnosti registriranog smještaja u kampovima, vikend kućama i apartmanima, Vir ima oko 60 tisuća kreveta. Drugim riječima, na otoku dnevno može boraviti 60 tisuća turista samo kod registriranih iznajmljivača, dok podaci s terena govore o tek 27 tisuća gostiju u špici sezone, iako su ulice i plaže na Viru u srpnju i kolovozu nalikovale prometnim gužvama u New Yorku! Jasno je kako čak i registrirani iznajmljivači na Viru, uzimajući u obzir prosjek popunjenosti u cijeloj Hrvatskoj, uspješno zaobilaze zakonske obveze prijave gostiju, a kada im pridodamo i postojeće crno turističko tržište, ili brojne iznajmljivače neregistriranih kapaciteta – brojke vrtoglavo rastu. Kada bi na Viru registrirani prosjek popunjenosti bio istovjetan prosjeku u Hrvatskoj, dnevno bi na Viru kroz srpanj i kolovoz noćilo oko 54 tisuće gostiju, ili 3,3 milijuna samo u najintenzivnijem dvomjesečnom turističkom periodu bez predsezonskog i posezonskog perioda. Odnosno – oko 4 milijuna noćenja godišnje.
„To je naša stvarnost. Pokušat ćemo prvo apelirati na sve iznajmljivače da koriste eVisitor i prijavljuju sve goste kako bi imali točne podatke o našim gostima i mogli kvalitetno upravljati destinacijom. Drugo, pojačat ćemo fizičku kontrolu na terenu od strane općinskih i državnih inspektora te uvesti video nadzor sa 60 kamera po otoku do sljedećeg proljeća“, u zaključku ističe načelnik Kapović.

OKVIR:
Prva turistička violina Zadarske županije
Prema statistici eVisitora otok Vir je sa 2.002.567 ostvarenih noćenja najuspješnija turistička destinacija Zadarske županije u razdoblju od 1. siječnja do 16. studenoga, kao što je i dalje turistički predvodnik u Hrvatskoj u nekim drugima kategorijama. Vir je tako sa 1.093.790 noćenja domaćih gostiju (54,6 posto od ukupnog broja ostvarenih noćenja) prva hrvatska destinacija domaćih turista; neprikosnoveni je kralj nekomercijalnog turizma u Hrvata (1.397.607 noćenja, druga Malinska-Dubašnica ima nešto više od 553 tisuće), a najbolji je i po porastu ostvarenih noćenja za neusporedivih i nevjerojatnih 97,9 posto i turističkih dolazaka za 18 posto u odnosu na isti period u 2016. godini.

OKVIR:
Enormna povećanja noćenja domaćih i dolasci stranih gostiju
Turistički promet na otoku Viru čini 1.397.607 noćenja i 46.157 turističkih dolazaka u nekomercijalnom smještaju te 604.960 noćenja i 77.913 dolazaka u komercijalnom smještaju. U oba slučaja govorimo o povećanjima: noćenja u nekomercijalnom smještaju enormno su povećana za 160,4 posto, a dolasci za 4 posto, dok je u komercijalnom smještaju broj noćenja uvećan za 27,4 posto te dolasci za 28,3 posto. Iz ove statistike vidljivo je kako ovogodišnja rekordna sezona svoj uspjeh i opseg prije svega duguje znatno produženim noćenjima u nekomercijalnom smještaju kroz cijelu godinu te gotovo za 30 posto većem broju dolazaka turista u komercijalni smještaj, u prvom redu gostiju iz inozemstva koji čine 87 posto turističkog prometa u ovoj kategoriji! Inozemni gosti ostvaruju i 88,6 posto udjela u noćenjima unutar komercijalnog smještaja. U nekomercijalnom smještaju domaći gosti ostvaruju 73,3 posto od ukupnog turističkog prometa izraženog u noćenjima, dok su u dolascima uspješniji strani turisti s 50,5 posto.

OKVIR:
Velika petorka virskog turizma
Domaći gosti ostvarili su 1.093.790 noćenja do 16. studenoga (54,6 posto), dok su u ukupnom turističkom prometu inozemni turisti sudjelovali s 908.777 noćenja. Najviše iz Slovenije s 212.235 noćenja (23,4 posto u noćenjima inozemnih gostiju), potom Njemačke 176.608 (19,4), Mađarske 133.127 (14,6), Slovačke 91.746 (10,1) i Češke Republike 73.308 (8,1).
Najveći porast u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2016. godine bilježe domaći gosti s 169,1 posto, potom gosti iz Švedske 102,3 posto, Švicarske 100,6 posto, Slovenije s 84,8 posto, Češke 63,5 posto i Slovačke 58,5 posto. U obzir su uzeti gosti koji ostvaruju najmanje 5 tisuća noćenja.
Kada su dolasci u pitanju, Hrvati s 32.987 turističkih dolazaka u ukupnom prometu sudjeluju s 26,6 posto, dok strani gosti ostvaruju 91.083 dolazaka (74,4 posto), odnosno ukupno 124.070 turističkih dolazaka na otok Vir. Najviše dolazaka kod inozemnih gostiju bilježe Mađari 17.540 (19,3 posto u dolascima stranih gostiju), pa Slovenci 15.006 (16,5), Nijemci 14.703 (16,1), Slovaci 10.732 (11,8) i Česi 8.375 (9,2).
Najizraženiji porast dolazaka u odnosu na razdoblje od 1. siječnja do 16. studenoga 2016. godine bilježe Česi s 50,4 posto, Poljaci 47,2 posto, Slovaci s 38,5 posto, Mađari s 20,8 posto i Nijemci 18,3 posto, dok Hrvati imaju 7,6 posto više dolazaka nego lani.
Fotografije: Uspjeh Vira temelji se na osmišljenom turističkom doživljaju i konceptu Vir 365 koji tijekom cijele godine promovira otok kao destinaciju zabave, rekreacije, sporta, gastronomije, glazbenih spektakla, blagdanskih i tradicionalnih manifestacija

Uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Bibinjci su zapalili svijeće i održali molitvu za sve stradale. Vukovar je prije 26. godina dao najveću žrtvu u stvaranju slobodne i neovisne Hrvatske. No, veliku žrtvu pretrpjeli su i svi stanovnici Škabrnje. Samo tog dana ubijeno je 48 civila i 15 branitelja, kaže se da u tom mjestu gotovo nema obitelji kojoj netko od najbližih članova nije stradao u Domovinskom ratu. Da se taj dio Hrvatske povijesti ne zaboravi u Bibinjama su se danas za to pobrinule profesorice Osnovne škole Stjepana Radića, Marijana Kandić, Ivana Kero, Marina Jelić, Lidija Sorić, Ana Frleta i Lilja Delija koja je i sama rodom iz Škabrnje.

Zadarski župan Božidar Longin sudjelovao je u srijedu, 15. studenog 2017. godine na konferenciji ”Požari u Hrvatskoj – obrana i prevencija”, koja je održana u Zagrebu u organizaciji Jutarnjeg lista i Hrvatskih šuma. Cilj konferencije bio je potaknuti dijalog oko načina prevencija požara i saniranja šteta izazvanih požarima nakon ovogodišnje, najintenzivnije i najgore protupožarne sezone od hrvatske samostalnosti. Tristotinjak sudionika iz gospodarskog, obrambenog i vatrogasnog sektora raspravljalo je o ključnim temama vezanim uz organizaciju vatrogasnih postrojbi, problematiku požara, te o načinu kako poboljšati preventivu požara i sanaciju opožarenih područja. Na konferenciji su, između ostalih, govorili i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, dok je župan Longin sudjelovao na panelu pod nazivom ”Sanacija opožarenih šuma i prevencija požara.

Na panelu su svoja mišljenja i sugestije kako poboljšati sustav sigurnosti i prevenciju od požara te kako sanirati opožarene površine, uz župana Longina, iznijeli i Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, akademik Igor Anić, redovni profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu, dr. Vlado Topić, znanstveni savjetnik Akademije šumarskih znanosti, te Ivan Melvan, voditelj Podružnice Split Hrvatskih šuma.

Požari kao prirodne katastrofe koje se događaju najčešće u ljetnim mjesecima i kao posljedica velikih suša upravo u razdoblju kada je turistički promet kod nas na vrhuncu, problem su koji utječe na osjećaj sigurnosti kako domaćeg stanovništva tako i turista. Požari u turističkoj sezoni 2017. prouzročili su ogromnu materijalnu štetu, ali na sreću nije bilo ljudskih žrtava, pa nije bilo niti otkaza putničkih aranžmana ili negativnih komentara gostiju. Tako se sezona katastrofalnih šumskih požara nije značajnije odrazila na turističku sezonu. Ipak, bolja je prevencija nužnost, a posebice u područjima u kojima se zbog turizma broj stanovnika višestruko uvećava, a time i mogućnost ljudskih žrtava, zaključeno je na panelu.

„Jedan od značajnijih razloga za rast turističke potražnje i interesa za naše destinacije bez sumnje je i sigurnost turista koja je na hrvatskoj obali Jadrana već godinama na najvišoj razini. Prirodne ljepote i očuvanost okoliša, uz osjećaj sigurnosti i zaštite jedni od najvažnijih motiva za odabir naše destinacije. U turističkom smislu, potrebno je provesti sve mjere kako bi Hrvatska zadržala svoje visoko mjesto među najsigurnijim turističkim zemljama u okruženju. Neprekidne opasnosti od požara u ljetnoj sezoni i rizici od imovinskih šteta vrlo su visoki pa je zaštita od šumskih požara djelatnost od posebnog društvenog interesa“, poručio je župan Longin.

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović poručila je kako već sada mora početi temeljita priprema za novu požarnu sezonu. „Moramo poduzeti mjere koje će umanjiti rizik od nastanka požara i koje će kada se dogode požari većeg razmjera olakšati njihove gašenje. Kada kažem mjere, govorim o koordinaciji među sudionicima protupožarne zaštite i osiguranje adekvatne opreme za intervenciju i nadzor požara.“

Ministar obrane Damir Krstičević zahvalio se vatrogascima, pripadnicima kopnene vojske, pilotima, tehničarima, policajcima, Gorskoj službi spašavanja, civilnim i braniteljskim udrugama te mještanima koji su ove godine pokazali sinergiju i solidarnost u gašenju požara. Ministar je ujedno pohvalio kvalitetnu i pravodobnu reakciju vatrogasnih postrojbi i Županijskog stožera civilne zaštite u Zadarskoj županiji.

„Ova protupožarna sezona je po mnogim parametrima najgora do sada, a u isto vrijeme imali smo i velike poplave u Zadarskoj županiji. Ove dvije ugroze testirale su državu i sve njezine sastavnice sigurnosti da u danom trenutku zaštiti građane i njihovu imovinu. Jesmo li uspjeli? Tvrdim kako jesmo, iznimnim naporima, u partnerstvu, zajedništvu i sinergiji, uspjeli smo zajedno obraniti Dalmaciju i druge dijelove naše domovine od požara i poplava te nismo imali ljudskih gubitaka, a pravodobnim djelovanjem spriječili smo još veće materijalne štete“, rekao je ministar Krstičević.