U sklopu višednevne manifestacije Festival znanosti, a koja se ove godine održava na temu „Znanost i umjetnost“, u Državnom arhivu u Zadru doc. dr. sc. Sanja Knežević održala je javno predavanje na temu – „Zadarsko zlato i srebro – književni simbol zadarskog identiteta“.
U svom predavanju profesorica Knežević govorila je o dva eseja Miroslava Krleže – „Zlato i srebro Zadra“ i „Zadarski zlatari“ te njihovoj ulozi u koncepciji slike hrvatskoga identiteta u Zadru. Upravo Krležini eseji primjer su suživota umjetnosti (autorskog pisma i osobnog pogleda na temu) i znanosti (povijesna istina, činjenični artefakti).
Krleža je u Zadru netom nakon Drugoga svjetskog rata boravio dva puta. Cilj njegova dolska bilo je očuvanje hrvatske baštine i postavljanje temelja hrvatskih kulturnih institucija u Zadru. Među njima uz Filozofski fakultet koji je Krleža osobno inicirao, najznačajnije mjesto zasigurno pripada Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti. Postavljajući u svojim esejima središnju tezu autohtonosti hrvatske kulture na Jadranu sa središnjom urbanom točkom u Zadru, Krleža je zauvijek odagnao titular Zadra kao talijanskoga grada izraslog na temeljima romanske baštine. Upravo prkos prema Istoku i Zapadu, prema Veneciji i Austriji, teza je kojom dokazuje autohtonost hrvatskoga identiteta na Jadranu, i uopće u Europi.
Sanja Knežević istakla je i činjenicu kako je Krležin „mit“ o Zadru – gradu zlata i srebra –zaživo i još uvijek živi. U tom je smislu upozorila na poemu suvremenog hrvatskoga autora Tomislava Marijana Bilosnića – „Zlato i srebro Zadra“. Ova je poema zanimljiva, kako govori profesorica Knežević, iz razloga što je nastala kao odgovor na ratnu apokaliptičnu zbilju Zadra u Domovinskom ratu. Dakle, zlato i srebro iznova postaje simbol očuvanja hrvatskoga identiteta Zadra.
Doc. dr. sc. Sanja Knežević profesorica je novije hrvatske književnosti na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru.
Predavanje je održano u čitaonici zadarskoga Arhiva, u utorak 19. travnja s početkom u 19 sati.
