PROMO
Robert Modrić, nezavisni kandidat za gradonačelnika Zadra, u drugom dijelu intervjua iznosi svoj Program za spas građana Poluotoka i plan za preustroj i djelomičnu privatizaciju KK Zadar, uz odgovore na ključna pitanja o budućnosti Poluotoka, regulaciji turizma, zaštiti stanara i očuvanju zadarskog sportskog simbola.
* Kako regulirati turistički najam na Poluotoku, kako bi se zaštitilo domicilno stanovništvo?
– Osnovni korak u cilju zaštite i opstanka domicilnog lokalnog stanovništva na Poluotoku jest isključivo dozvoliti iznajmljivanje samo jednog stana, koji može biti podijeljen u dvije ili tri jedinice. Znači, osoba mora živjeti na poluotoku, a ne samo imati prijavljeno prebivalište tamo. Ako živi u jednom stanu, može iznajmljivati još samo jedan stan, i to bez onih 66% potpisa suglasnosti ostalih stanara.
A onima koji iznajmljuju dugoročno treba dozvoliti i više jedinica stanova za podstanare. Također, Zadranima bi trebalo po povlaštenoj cijeni iznajmljivati gradske prostore, i to onima kojima je to jedini posao, uzimajući u obzir njihovo imovinsko stanje.
* Koje bi mjere predložili za pravedniju raspodjelu parkirnih mjesta u naseljima poput Poluotoka, Branimirove obale i Lipotice?
– Građanima Poluotoka, Branimirove obale i Lipotice treba omogućiti, temeljem Zakona o vlasništvu, jedno do dva parkirna mjesta u dvorištima koja su sastavni dio zgrada u kojima žive, dok bi ostalima bio osiguran javni parking – kao što je to uobičajeno u ostatku Europe.
* Koji su vaši planovi za revitalizaciju Poluotoka i kako mislite uključiti mlade u razvoj tog dijela grada?
– Također, zalažem se za prenamjenu bivše zgrade SDK-a ili zgrade Narodnog lista u studentski dom, čime ćemo revitalizirati Poluotok i unijeti novi život u srce grada, stvarajući prostor koji povezuje mlade, obrazovanje i urbani razvoj.
* Kako planirate regulirati ugostiteljske objekte na Poluotoku kako bi zaštitili kvalitetu života stanovnika?
– Ugostiteljski objekti, poput pečenjara, moraju biti pod strožim inspekcijskim nadzorom, posebno kada je riječ o ispušnim plinovima koji ne smiju zagađivati stanove i okoliš. Svi ti objekti moraju zadovoljavati minimalne tehničke uvjete, što podrazumijeva adekvatne kuhinje — ne male prostorije od pet kvadrata u kojima se priprema veliki broj različitih jela, što je neprihvatljivo i neodrživo.
* Koji su vaši prijedlozi za rješavanje vlasničkih odnosa i održavanja zajedničkih prostora u zgradama na Poluotoku?
– Što se tiče zajedničkih prostora poput trijemova i natkrivenih prolaza, oni su suvlasništvo stanara u različitim omjerima. Nažalost, Grad je po članku 61. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZKG) prisvojio ta prava, što smatramo ništetnim jer zakon ne može biti iznad Ustava. Zato ćemo se zalagati za izmjenu ili imobilizaciju tog članka ustavnim zakonom, jer lokalna samouprava podliježe Republici Hrvatskoj.
Trijemovi koje koriste ugostitelji moraju biti uključeni u pričuvu zgrade i sredstva prikupljena za njihovu upotrebu trebaju se koristiti za energetsku obnovu i održavanje zgrade, kako bismo osigurali održivost i kvalitetu stanovanja na Poluotoku.
* Kako možemo poboljšati javni prostor na Poluotoku kako bi postao atraktivniji i dostojan svoje povijesti?
– Svjestan sam važnosti našeg glavnog zadarskog trga na Donatu, koji ima bogatu povijest dugu više od dvije tisuće godina. Nažalost, danas je taj prostor pretvoren u ledinu bez ijedne fontane, što nije dostojno njegove važnosti niti ljepote grada poput Zadra. Dok Rimski kapitol i Forum privlače turiste, ne možemo zanemariti činjenicu da i drugi hrvatski gradovi poput Petrinje, Daruvara i Garešnice imaju uređenije i atraktivnije trgove s fontanama. Moj prioritet je revitalizacija tog prostora kako bismo vratili sjaj i funkcionalnost trgu i učinili ga ponosom svih građana Zadra.
* Koji su konkretni prijedlozi za rješavanje problema parkiranja na Poluotoku?
– Za zaštitu i povratak domaćih stanovnika Poluotoka, potrebno je uvesti javni parking na ulaznim točkama grada, konkretno na područjima Jil i Ravnice. Također, na Jazinama je hitno potrebno izgraditi dodatnu etažu parkirališta kako bismo povećali postojeći kapacitet. Nakon što se regulira stanje s parkiranjem, slijedi zabrana parkiranja u dvorišta od zgrada na Poluotoku za sve osim za stanovnike i vlasnike nekretnina.
Dostavljači i taksisti s prebivalištem u Zadru ili Zadarskoj županiji imat će dopušten pristup. Kontrola će se provoditi putem rampe na ulazu u grad, koja će imati dvije automatizirane trake za građane, dostavljače i taksiste, te ostale korisnike koji će moći koristiti isključivo javne parkinge.
Cijene parkiranja bit će sezonski prilagođene: 5 eura po satu u početku i na kraju sezone, te 10 eura po satu u vrhuncu sezone. Prikupljeni prihodi bit će usmjereni na obnovu i revitalizaciju Poluotoka. Promet će se usmjeriti jednosmjerno, s izlazom na Fošu, što će značajno smanjiti prometne gužve.
Za kraj bih rekao da je cilj oligarha agresivnim ugostiteljskim, nerezonskim objektima bez minimalnih tehničkih uvjeta, bukom i dimom sniziti vrijednost nekretnina. Istovremeno, vlast je zabranila regulativama daljnje iznajmljivanje tih istih stanova, u kojima je domicilnim stanovnicima nemoguće živjeti upravo zbog ugostiteljskih objekata koje sam naveo.
Ti će stanovnici biti primorani prodati svoje stanove oligarhiji za sitne novce. Kako je moguće da divlji i nerazumni ugostitelji mogu bez ikakvih regulativa neograničeno širiti svoj pogubni utjecaj, zajedno s kruzerskim turizmom, koji je u Veneciji zabranjen? Razlozi za takvu zabranu su poznati, pa ih neću dodatno navoditi, a obični stanovnici ne smiju iznajmljivati svoje ionako opstruirane stanove jer hotelijeri žele monopol.
PREUSTROJ I DJELOMIČNA PRIVATIZACIJA KK ZADAR
* Koji bi bili prvi koraci u preustroju i djelomičnoj privatizaciji Košarkaškog kluba Zadar?
– Trebalo bi smanjiti broj domaćih utakmica u domaćoj ligi te izaći iz ABA lige i pridružiti se nekom europskom natjecanju pod okriljem FIBA-e, kako bi klub dobio veći izazov u Europi. Nakon više od 20 godina igranja u jugoslavenskoj ligi, konačno bi trebalo napraviti promjenu. Investitor u KK Zadar bi, uz ulaganje u klub, ostvario znatno veći povrat novca sudjelovanjem u europskim natjecanjima nego što bi to bilo moguće u ABA ligi, koja se pokazala neučinkovitom..
* Koji bi bio model suradnje između grada i privatnog investitora kojim bi se osiguralo financijsko rasterećenje proračuna, očuvanje identiteta KK Zadar?
– Što se tiče privatnog kapitala i ulaganja, grad bi i dalje zadržao većinski udio od 51 % u vlasništvu KK Zadar. Privatni investitor bi ostvarivao zaradu kroz poslovanje kluba, dok bi grad dvoranu Višnjik dao u koncesiju, pri čemu bi, osim fiksne najamnine, ostvarivao i dodatni prihod od udjela u dobiti koncesionara.
Ne možemo očekivati da će netko uložiti desetke milijuna eura u klub bez mogućnosti ostvarivanja legitimne dobiti. Međutim, ovim modelom grad bi značajno rasteretio gradski proračun, uklonio obvezu održavanja dvorane te sufinanciranja KK Zadar, a sve odgovornosti bi bile prenesene na investitora.
Vrlo jasno bi se definiralo da je investitor obvezan očuvati ime, grb, boje, tradiciju i ukupni identitet Košarkaškog kluba Zadar – a svako njihovo narušavanje predstavljalo bi osnovu za automatski raskid ugovora.
Također, drugim sportskim klubovima koji treniraju i natječu se u dvorani Višnjik bila bi zajamčena zaštita kroz regulirane i prihvatljive cijene korištenja prostora te adekvatne termine, kako bi se osigurao ravnopravan razvoj sporta u Zadru i održala šira društvena funkcija sportskih objekata.
Uvođenjem investitora, grad bi značajno smanjio rashode, koji trenutno iznose oko 4 milijuna eura, dok bi s druge strane ostvarivao prihod od nekoliko milijuna eura.
Ako bude potrebno, čak ćemo pred građanima postaviti referendumsko pitanje: žele li da sve ostane po starom, odnosno da nekada slavni KK Zadar i dalje igra u regionalnoj ligi, ili žele da klub nastupa u jednoj od europskih liga i postane izvor prihoda za grad Zadar, umjesto da crpi sredstva iz proračuna bez definirane svrhe ili cilja?
* Hoće li se pri budućem preustroju KK Zadar jasno definirati kriteriji za zapošljavanje kako bi se osiguralo profesionalno vođenje kluba, te istovremeno urediti financijski i poslovni odnos između KK Zadar i Višnjika?
– U buduće preustroju, u klubu bi trebali biti zaposleni isključivo stručnjaci – dakle, osobe koje imaju znanje, iskustvo i rezultate u struci, a ne oni koji su ondje već 30 ili 50 godina samo zbog prošlosti. Jedino je struka važna i bitna za rad u klubu.
Što se tiče odnosa dvorane Višnjik i Košarkaškog kluba Zadar – neprihvatljivo je da klub bude u najmu, u dvorani koja je upravo zbog njega i izgrađena. Potrebno je riješiti međusobni odnos Višnjika i KK Zadar. Dug koji sada iznosi oko 1.600.000 eura treba preusmjeriti izravno u klub, umjesto da se vodi kao dug prema Višnjiku. Na kraju krajeva, i Višnjik i KK Zadar su u vlasništvu Grada Zadra – dakle, imaju istog “oca”.
Zato je nužno ući u taj međusobni odnos i restrukturirati ga. Također, ulaskom investitora u klub oslobodio bi se kapital koji bi se mogao usmjeriti u razvoj mlađih uzrasta i zapošljavanje stručnog kadra, što je dugoročno ključno za stabilnost i uspjeh KK Zadar.
