Prve subote u travnju je uspješno održan drugi po redu planinarski pohod „Hajdemo do Vrane“ u organizaciji Planinarskog društva “Belveder“ iz Biograda na Moru.
Ove godine su se u organizaciju uključili i članovi Udruge Vitezovi vranski, KUD Vrana, biogradska Karnevalsa druga „Tome Krnjeval“, TZ Pakoštane, pa je sve bilo još bolje, nekako ljepše, organiziranije i kvalitetnije u odnosu na lanjski, a ni prvome pohodu nije se našlo zamjerke.
Dakle sve upućuje na to kako će planinarska staza duga 9.3 km u Vrani jednoga dana postati glavni adut 
u turističkoj ponudi ovog kraja. Nalazi se u Zadarskoj županiji sjeverno od Vranskog jezera, svega nekoliko kilometara zračne linije udaljena od jadranske obale, 6 km od Pakoštana i 13km od Biograda na Moru.
Jedinstvena je i po tome što posjetiteljima nudi svoju nadahnutu priču povezanu s hrvatskom poviješću i prekrasnim krajolicima.
Okupljanje svih zainteresiranih sudionika započelo je u 8 sati ujutro ispred polazne točke u Hanu Jusufa Maškovića u Vrani.
Potom se na info pultu u Hanu odvijala registracija svih okupljenih sudionika, a ove godine ih je zabilježeno preko dvjesto. Nakon što su platili simboličnu kotizaciju, preuzeli „Kartone pohoda PD Belveder“ i dvojezični info letak staze s opisom puta, u vrijeme do polaska su mogli razgledati unutrašnjost Hana i tamo prezalogajiti, jer se biogradska gradska tvrtka Bošana d.o.o. pobrinula za sjedala i stolove i ostalu udobnost i logističku podršku.
Uz pult za registraciju, na kojem se k tome još moglo kupiti prigodno otisnutu majicu s obilježjima pohoda u Vrani, bio je postavljen i info pult Parka prirode Vransko jezero uz prodaju zanimljivih i originalnih suvenira iz ovog kraja, razglednica uz kupone za sudjelovanje u nagradnoj igri.
Sudionicima se s nekoliko prigodnih riječi prije polaska obratio Robert Pejić, predsjednik PD Belveder, bez čijeg entuzijazma i zalaganja možda ne bi bilo pohoda ili čitavog projekta.
Vođa pohoda Marin Mitrović je u 9 sati sve okupljene ljubitelje prirode i naše povijesti iz Hrvatske, BiH i Njemačke pokrenuo u početak planinarske avanture.
Pohod je krenuo iz Hana Jusufa Maškovića, zapovjednika turske flote rodom iz Vrane. Nakon što je, kažu legende, lažno optužen u spletkama i zadavljen 30. siječnja 1646. godine na turskom dvoru, gradnja hana koji nosi njegovo ime naglo je stala. Turska ga je vojska donekle osposobila za korištenje i točno je u takvom stanju ostao sačuvan do današnjih dana, a kao najveći spomenik turskog graditeljstva u Hrvatskoj i najzapadniji je turski svjetovni objekt nedavno je i obnovljen.
Stazom do starog grada Vrane, gdje se u negdašnjoj templarskoj utvrdi okupilo svekoliko mnoštvo da čuje nekoliko rečenica o povijesti grada kraljeva iz 9.st..
Marin Mitrović je između ostalog govorio: „U Vrani su se dugo čuvali simboli vlasti, insignije Hrvatskog kraljevstva, radi čega hrvatsko-ugarski kralj Koloman na krunidbu dolazi u Biograd na Moru, najbližu kraljevsku rezidenciju.“
Stari grad Vrana, utvrda Templara, jedva je kojih 50-ak metara udaljenosti od Hana, za vrijeme Kandijskih ratova dobrano razoren mletačkim topovima. U sklopu starog grada Vrane je i benediktinski samostan svetog Grgura, u kojem se čuvala hrvatska kruna, sjedište je hrvatskog bana i priora vranskog Ivana Paližine.
Put je dalje vodio do Pećine, lokaliteta pronalazaka starorimskih ostataka „svetišta Nimfi“, iznimne znamenitosti prirodne i kulturne baštine, jer je riječ o izvoru vode kojom se u rimsko doba opskrbljivao antički Zadar (Jader). Na ovom mjestu su sudionike pohoda dočekale „Nimfe“ biogradske Karnevalske udruge „Tome Krnjeval“ kako bi im udarile treći pečat u karton pohoda. Na izvoru Pećina don Šimun Šindija blagoslovio je pohod.
Stazom se zatim uspinjalo iznad Pećine te se nakon kratkog vremena do
šlo do uređenog vidikovca s kojeg se pruža prelijep pogled na Pašmanski kanal, Kornate, Vransko jezero i samo selo Vranu. S vidikovca se ušlo u mladu borovu šumu te padinama Malog Umca za desetak minuta došlo do Međuvoda, odakle se otvaraju pogledi na Janjeću gredu, Veliki i Mali Bak. Nakon Gradine je uslijedio spust prema vodocrpilištu Biba i dijelu asfaltirane ceste u zaseoku Kneževići.
Nakon desetak minuta hoda stazom, asfalt se pretvorio u makadamski put koji je dalje odveo prema Ćukovoj gredi. Pogledi na Veliki i Mali Bak ostavljali su bez daha, dok su se s desne strane cijelim putem protezali ogromni sipari išarani tragovima ovaca i koza. Ubrzo se došlo na vidikovac, odakle se lijepo vidi Sedlo Malog Baka, Veliki Bak te sipari podno Ćukove grede.
Nakon kratke stanke uslijedio je uspon na Mali Bak i za otprilike pola sata hoda došlo se do samog vrha Malog Baka, s kojeg pogled puca na sve strane: Pašmanski kanal, Kornate, Žirje, Vransko jezero, plodna polja vranskog bazena, Velebit, Prominu, Dinaru…Četvrti pečat u Karton pohoda PD Belvedera ovdje su udarili dvojica mještana iz KUD-a Vrana odjeveni u tradicionalnu narodnu nošnju ovog kraja. Nakon strmog spusta padinama Malog Baka, za otprilike pet minuta došlo se do odmorišta ispred još neistražene pećine. Uslijedio je dio koji se prelazio narednih 40-ak minuta, makadamskim putem prema nepresušnom izvoru pitke vode Vila. Ljepše i mlađe pripadnice KUD-a Vrana ovdje su udarile peti pečat u Karton pohoda PD Belveder, pa se krenulo dalje prema Zamini, na koju se stiglo za 20-ak minuta od izvora Vile. Zamina je veliko utvrđeno naselje iz 4. stoljeća koje je branilo prolaz prema Vranskom jezeru, a za ono doba prilično gusto naseljeno područje.
Lokalitet Zamina je zaštićen, s brojnim ostacima keramike i mozaika u podnožju, uskoro će se na tom mjestu krenuti s arheološkim istraživanjima i iskopavanjima. Nakon 15-ak minuta stiglo se do zaseoka Krklješi, smještenog podno samih zidina Zamine, gdje se završilo s prelijepim putovanjem kroz prošlost. Autobus je sve sudionike vratio u stvarnost i prevezao do Hana Maškovića, gdje im je u 15 sati poslužena čuvena PD Belveder ćućka (pašta fažol).
Ovdje su se dodijelile i zahvalnice svima koji su na neki način pripomogli i sudjelovali u realizaciji planinarskog pohoda: KUD-u Vrana, zadarskoj HVIDRI, TZ Pakoštane, Karnevalskoj udruzi „Tome Krnjeval“ iz Biograda, Parku prirode Vransko jezero, HGSS Zadar, Udruzi za gradnju suhozida Dragodid i brojnim prijateljskim planinarskim društvima iz zemlje i inozemstva koji su se odazvali na pohod u Vrani.
Od planinarskih društava bili su tu: PD Glas Istre Pula, PD Cincar iz Livna, PD Kamenar Šibenik, PD Kamenjak Rab, HPK Sveti Mihovil Šibenik, HPD Mosor Split, PD Paklenica Zadar, PD Babulj Bibinje.
Adekvatno je zamijećen i vrednovan najmlađi sudionik sa svojih svega 18 mjeseci starosti, a to je Rafael Grancarić-Milin, te najstariji Tomislav Čečura (73 godine). U kampu Sv.Dominik u Biogradu na Moru, u prostorijama PD Belveder, svi su se navečer dobro zabavljali uz svirku uživo benda Jeremija i prokletnici.
„Hajdemo do Vrane“ prva je planinarska staza u široj okolici Biograda na Moru, svečano puštena u promet prošle godine povodom osnutka Planinarskog društva Belveder. Upravo je PD Belveder krenulo u ovaj projekt s ciljem da se prirodne, povijesne i kulturne znamenitosti našeg kraja pokažu i drugima. Slijedom navedenom je zamislilo, trasiralo i markiralo stazu koja vodi najzanimljivijim lokalitetima, vodeći računa o tome da se obuhvati sve ono što u Vrani vrijedi pogledati, a toga je ovdje zaista i previše. Ovo je ujedno i preporuka tebi, dragi čitatelju, da se dogodine otprilike u isto ovo vrijeme i sam uvjeriš u to, kada će PD Belveder ponovno na isti način slaviti godišnjicu svog osnutka odnosno svoj rođendan.
Tekst i foto: Gordana ŠARIĆ
Više fotografija pogledajte u fotogaleriji klikom OVDJE
