NA SVEUČILIŠTU Predavanje i izložba “Hrvatsko-njemački jezični dodiri” NA SVEUČILIŠTU Predavanje i izložba “Hrvatsko-njemački jezični dodiri”
Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock danas je na Sveučilištu priredila predavanje prof. dr. sc. Anete Stojić pod naslovom “Hrvatsko-njemački jezični dodiri”, popraćeno istoimenom izložbom... NA SVEUČILIŠTU Predavanje i izložba “Hrvatsko-njemački jezični dodiri”

Austrijska knjižnica Dr. Alois Mock danas je na Sveučilištu priredila predavanje prof. dr. sc. Anete Stojić pod naslovom “Hrvatsko-njemački jezični dodiri”, popraćeno istoimenom izložbom u sveučilišnom prolazu.

Povijesne prilike u Hrvatskoj rezultirale su brojnim i raznolikim dodirima s drugim kulturama i jezicima, a među njima i s govornicima njemačkoga govornog područja. Ovi hrvatsko-njemački dodiri bili su najintenzivniji za vrijeme višestoljetne političke i kulturne povezanosti Hrvatske s Habsburškom monarhijom, kada je došlo do izravnoga dodira njemačkoga i hrvatskoga jezika. Međutim, ukazala je dr. Stojić, germanizmi su u hrvatski jezični korpus ušle preko slavenskog jezika, u doba kada Hrvati još nisu bili na ovom prostoru. Najstariji germanizmi iz tog razdoblja poput badanj, bukva, čabar, hiža, hljeb, mač, puk… odnose se na kućanstvo i stanovanje.

Dolaskom u današnju postojbinu Hrvati, preko drugih jezika, uvode nove riječi vezane uz stanovanje i pokrštavanje: crkva, kotar, pop, mlin, pehar itd. Tijekom srednjeg vijeka dolazi do čvršćih veza kroz dolazak njemačkih obrtnika u Zagreb i Varaždin (ceh, cvek, farba, lanac…) te posredništvom kroz Hrvatsko-ugarsku uniju. Sve je to sporadično prema onome što se događa kada prvi Habsburgovci dolaze na hrvatsko tlo (Istra, Rijeka), a posebno nakon što Hrvatska izborom Ferdinanda I. za kralja ulazi u sastav Habsburške monarhije.

 – Sigurna sam da će predavanje i izložba biti korisna i otkriti neke stvari za koje ste mislili da nisu moguće te da  će izazvati „a-ha efekt“, „nisam znao“… Znamo iz povijesti da je sam Zadar bio pod velikim utjecajem njemačkog jezika, germanizmi su se prikupljali kroz povijest, a pogotovo u sto godina austrijske vlasti. Hvala pročelnici prof. dr. sc. Aniti Pavić Pintarić i Odjelu za germanistiku što su omogućili da slušamo ovo predavanje i upoznamo se sa zanimljivom izložbom, rekla je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić.