Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić i župan Zadarske županije Božidar Longin potpisali su u Zavodu za povijesne znanosti HAZU Pismo namjere o osnivanju Hrvatskog muzeja maritimne kulture u Zadru. Kako je akademik Neidhardt istaknuo na početku, Akademija je objeručke dočekala ovaj projekt kada ga je inicirao arhitekt Nikola Bašić.
– HAZU od svog osnivanja prije 158 godina, kada je Hrvatska bila okružena velikim silama – germanskim, talijanskim, mađarskim, nastoji uzdignuti hrvatski identitet. U početku je osnivač Josip Juraj Strossmayer to činio osnivanjem značajnih kulturnih i znanstvenih institucija a u novom vremenu također se traže načini kako to dalje činiti, istaknuo je Neidhardt.
– Od tada do danas prošli smo 10 državnih tvorevina, a posebno je na vjetrometini bio Zadar, kojega su križari razorili, pa ga je Ladislav Napuljski prodao s ostatkom Dalmacije, Talijani vladali do 1944., razorili ga saveznici… To su bili snažni okidači da tadašnji JAZU ovdje 1954. godine osnuje svoj institut. Danas je Zadar jedan od najljepših gradova na Mediteranu a vjerujem da će ovim novim muzejem dobiti jedan punkt koji će biti nezaobilazan na Jadranu. Oceani su nekada bili najvažniji informacijski koridori, kao internet danas. Naša kultura rođena je na postelji antičke civilizacije, rekao je Neidhardt.
Akademik Nikola Bašić naveo je motive koji su ga vodili u ideji osnivanja maritimnog muzeja. Naša je država površinom više morska nego kopnena država a unatoč tome nije dovoljno maritimno orijentirana.
– Zadar je grad velike pomorske i ribarske tradicije, najsnažnije središte ribarstva, marikulture i ribarske industrije u Hrvatskoj. U Zadru je u jednoj darovnici iz 995. godine, kojim su se samostanu darivale ribarske pošte, zabilježen prvi spomen ribarstva na ovom prostoru. Hrvatska maritimna kultura je zanemarena, ne postoji centar u kojemu bi se sustavno proučavala i vrednovala te je krajnji čas da se nađe mjesto u kojem će se proučavati. Svaka plovidba počinje podizanjem jedra, za našu partencu podignimo sva četiri!, rekao je Bašić, misleći pritom na partnere koji sudjeluju u projektu.
Zadar se želi afirmirati kao mediteransko maritimno središte i promicati maritimni identitet grada, s prvi muzejem koji će biti izvan povijesne jezgre. Uređenjem postojeće zgrade HAZU i dogradnjom postojeće restauratorske radionice koja je odavno izvan pogona, dobit će se oko 1.000 metara četvornih muzejskog prostora organiziranog prema najsuvremenijoj praksi.
Muzejski sadržaj obuhvaćao bi pomorski dio (s naglaskom na lokalnu pomorsku kulturu grada i regije razvijen na tragu regionalne pomorske povijesti), ribarski dio (s naglaskom na lokalni ali i ukupni hrvatski doprinos ribarskoj kulturi i povijesti svijeta) i marikulturni dio (s naglaskom na suvremeni i budući održivi razvitak marikulturnog gospodarstva, koji predvodi upravo Zadar i njegova Županija).
Sveučilište u Zadru zainteresirano je za stvaranje osnovice za širenje studijskih programa u području maritimne znanosti, maritimnog gospodarstva i maritimne kulture. Sudjelujući u osnivanju i programskom profiliranju ove specifične institucije, Sveučilište stvara osnovicu za širenje studijskih programa u području maritimne znanosti, maritimnog gospodarstva i maritimne kulture. Na matrici sveučilišnog projekta Arhipelogos, Hrvatski muzej maritimne kulture, kao stožerna institucija, mogao bi se razviti u disperzirani i umreženi sustav komplementarnih postojećih, ali i novih muzejskih zbirki na obali i otocima hrvatskog Jadrana.
– Zadar je po sveučilišnoj strategiji viđen ne kao središte Jadrana, nego Sredozemlja i svijeta. Mislim da imamo što pokazati. Sa 27 odjela i centrima imamo izvrsnu infrastrukturu, pozdravljamo spoj koji će morati zaživjeti kako bismo se dalje razvijali i spajali metodologijom uljnih mrlja, rekla je rektorica Vican.
