SVEUČILIŠTE Održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima” SVEUČILIŠTE Održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”
Zadar, 26. rujna 2022. godine OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa... SVEUČILIŠTE Održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”

Zadar, 26. rujna 2022. godine

OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU

Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji 

Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru danas je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.

Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju, htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim  na znanstvenim  istraživanjima, novim spoznajama  i dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim  čimbenicima, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata.

Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno, hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti. 

Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim zemljama, događaju današnji problemi.  Jako je važno da svi dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona koja će prednjačiti u prostoru u  kojem živimo i djelujemo, istaknuo je Faričić.

Znanstvenik, ekolog i aktivist  dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“  predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”

– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak,  on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila.  On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.

Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.

Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.

– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.

O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2. 

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.

Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.