SVEUČILIŠTE U ZADRU Laserskim i 3D skenerima, bespilotnim letjelicama i termalnim kamerama istražuju prostor oko nas SVEUČILIŠTE U ZADRU Laserskim i 3D skenerima, bespilotnim letjelicama i termalnim kamerama istražuju prostor oko nas
Geoprostorne tehnologije prisutne su odavno u ljudskom društvu, a prva svjedočanstva su kartografski sadržaji koje nalazimo još u prapovijesti. Ipak, suvremeno poimanje geoprostornih tehnologija... SVEUČILIŠTE U ZADRU Laserskim i 3D skenerima, bespilotnim letjelicama i termalnim kamerama istražuju prostor oko nas

Geoprostorne tehnologije prisutne su odavno u ljudskom društvu, a prva svjedočanstva su kartografski sadržaji koje nalazimo još u prapovijesti. Ipak, suvremeno poimanje geoprostornih tehnologija započelo je u 19. stoljeću pojavom zračnih fotografija, odnosno daljinskih istraživanja, koje su se ubrzale posebice tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata pojavom satelita i računala. Sateliti su za omogućili razvoj globalnog položajnog sustava (GPS-a) i slike dijelova Zemljine površine i ljudskih aktivnosti s velikih udaljenosti i velikih dimenzija. S druge strane, računala su omogućila pohranu i analizu snimaka razvojem specijaliziranih softvera koje danas nazivamo geografskim informacijskim sustavima (GIS).
Na Sveučilištu u Zadru ove godine je utemeljen Laboratorij za geoprostorne analize (GAL – Geospatial Analysis Laboratory), koji pod vodstvom doc. dr. sc. Ante Šiljega s Odjela za geografiju okuplja interdisciplinarni tim znanstvenika iz različitih znanstvenih polja. To su, uz voditelja, izv. prof. dr. sc. Nina Lončar, asistenti Ivan Marić, Fran Domazetović i Mirko Barada, također svi s Odjela za geografiju, dr. sc. Vedrana Glavaš s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, doc. dr. sc. Ivan Plaščak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i dr. sc. Luka Babić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do uspostave Laboratorija došlo je apliciranjem na natječaj Hrvatske zaklade za znanost „Uspostavni istraživački projekti“ u svibnju 2017. godine. U veljači 2018. potpisan je Ugovor o dodjeli sredstava Zaklade, a u ožujku je Laboratorij počeo s radom. Ukupna vrijednost projekta, pridoda li mu se i nadovezujući „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ kojim se GAL-u priključio još jedan doktorand, iznosi gotovo 2 milijuna kuna.
Uz pomoć najsuvremenijih uređaja – terestričkog laserskog skenera, 3D skenera, aeroLiDARa, bespilotne letjelice, multispektralne i termalne kamere, oni će u prvoj etapi provoditi tri istraživanja u okviru tri doktorske disertacije, čiji su osnovni zadaci izrada prvog plana održivog upravljanja sedrotvornim vodotokovima na primjeru Skradinskog buka, razvoj novog metodološkog koncepta za proučavanje jaruga (Pag) i pronalazak optimalnih rješenja za primjenu geoprostornih tehnologija u maslinarstvu (Pag).
O svemu tome više će se moći doznati na GIS danu 2018, koji će se u povodu Svjetskog dana GIS-a i Međunarodnog tjedna geografije održati od 14. do 16. studenog na Sveučilištu u Zadru. Središnji dio programa održat će se u srijedu 14. studenog u Studentskom klubu Božo Lerotić, kada će uz predavanja stručnjaka iz Hrvatske, Bocvane, SAD-a i BiH demonstrirati geoprostorne tehnologije – rad 3D ručnog skenera i izrada 3D modela osobe na licu mjesta, kao i rezultati studentskih projekata prilikom kojih su korišteni bespilotna letjelica, RTK GPS i dr.
– Zasad smo kupili aeroLiDAR i ručni 3D skener Artec Eva, kojeg ćemo predstaviti na GIS danu 2018., kada će se izraditi 3D model čovjeka na licu mjesta, a auditorij će izradu modela u realnom vremenu moći pratiti putem projektora u učionici Studentskog kluba Božo Lerotić. 3D skener je uređaj koji prikuplja podatke o obliku i strukturi objekta kojeg skenira, te omogućava prikupljanje oblaka točaka vrlo visoke gustoće i preciznosti. Prikupljeni podaci mogu se koristiti za izradu 3D modela (digitalnih i fizičkih, nakon ispisa) te proučavanje morfometrijskih značajki prostora ili objekta snimanja. 3D skeneri nalaze primjenu u različitim aktivnostima i djelatnostima, kao što su digitalizacija arheoloških lokaliteta, 3D arhiviranje muzejskih artefakata, modeliranje ljudskog tijela (npr. u medicini), detektiranje i procjena štete, građevinarstvo, itd., kaže jedan od suradnika na projektu Mirko Barada.
Svake godine iz kolegija koji se bave GIS-om i daljinskim istraživanjima studente se vodi na terenske nastave, gdje se, uz rad u softveru u učionici, uče rukovanju geoprostornim tehnologijama. Dosad su ponajviše radili s GPS uređajem, dubinomjerom i bespilotnom letjelicom.
– Tijekom proljeća ove godine snimali smo utvrdu Fortica na Pagu s ciljem generiranja 3D modela utvrde. Pri tome su korišteni bespilotna letjelica Phantom 4, kamera Nikon D5300 te GPS GNSS Stonex S10. Fotogrametrija se posljednjih godina pokazala kao vrlo korisna metoda za dokumentaciju kulturne baštine, pored laserskih i 3D skenera. Studenti su ovom prilikom podučeni i osnovama upravljanja bespilotnom letjelicom, kalibraciji drona i podešavanju sustava IMU – kompas – kamera. Prikupljeni snimci obrađeni su u odgovarajućim softverima u kojima su proizvedeni detaljni trodimenzionalni modeli utvrde i okolnog reljefa. K tome, izrađena je i virtualna šetnja utvrdom Fortica. Ovakvi se modeli dalje mogu vrlo efektivno upotrijebiti u promotivne svrhe, posebice u turizmu, ali i u filmskoj industriji. 3D modeli nakon digitalne dokumentacije mogu biti i fizički, ispisom u 3D pisačima. Upravo će se na ovogodišnjem GIS danu prvi put predstaviti fizički model Fortice, otkriva voditelj projekta Ante Šiljeg.
Na Sveučilišnom dobru „Baštica“ studenti su korištenjem drona kartirali nasade, obavili inventarizaciju puteva i izradili modele visoke rezolucije.
Oba istraživanja koncipirana su kao studentski projekti čiji će se rezultati prezentirati na GIS danu 14. studenog u studentskoj sekciji.
Povijest lunjskih maslina više će reći o budućnosti maslinarstva na Pagu
Jedno od istraživanja koje će se provesti resursima projekta GAL, uz primjenu bespilotne letjelice, terestričkog i aero LiDAR-a, 3D skenera i suvremenih softverskih rješenja za izradu modela i izvođenje analiza je „Višerezolucijsko modeliranje krajobraza“, koje će doc. dr. sc. Ante Šiljeg s doktorandom provesti u okviru „Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“
Cilj ovog istraživanja je primjenom suvremenih geoprostornih tehnologija kvantificirati strukturu određenih elemenata krajobraza, konkretno maslina, na razini otoka Paga, zatim Lunjskog maslinika, koji ima status posebnog rezervata, te, naposljetku, na razini jedne masline, a sve s ciljem primjene navedenih tehnologija u optimizaciji maslinarstva.
Na makro razini otoka Paga putem starih austrougarskih karata i satelitskih snimaka utvrdit će se promjene u krajobrazu tijekom povijesti između dva razdoblja. Na istom prostornom obuhvatu obavit će se i višekriterijska analiza pogodnosti zemljišta za uzgoj maslina. Mezo razina odnosi se na prostor Lunjskog maslinika s tisućljetnim maslinama, a glavni su ciljevi te razine izraditi model maslinika, izračunati relevantne indekse i razviti GIS bazu podataka za maslinik, koja će biti polazište za uspostavu sustava precizne poljoprivrede. Treća razina su istraživanja na mikro razini, gdje će se izraditi visokorezolucijski model jedne masline, na kojem će se moći egzaktno izračunati različiti indeksi, od zdravlja vegetacije do određivanja starosti masline
Zbog nedovoljno istražene starosti lunjskih maslina predloženo istraživanje ima potencijal i s arheološkog aspekta.

Trenutno nema komentara na ovaj članak

Registriraj se i komentiraj!

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.