U Škabrnji se neće ponavljati izbori zbog listića viška koji je pronađen u jednoj glasačkoj kutiji. Načelnik i dalje ostaje Nediljko Bubnjar!
Naime, listić viška je postojao jer je glasovanju pristupila žena koja nije imala pravo glasovati u biračkom odboru, što je kasnije utvrđeno i okarakterizirano kao greška ljudi koji su radili u biračkom odboru. Listić je proglašen nevažećim, a on i nije utjecao na rezultate izbora.
U nastavku pročitajte odluku Ustavnog suda.
“Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za rješavanje izbornih sporova, u sastavu sudac Rajko Mlinarić, predsjednik Vijeća, te suci Antun Palarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava Nediljka Bubnjara iz Škabrnje, kandidata Hrvatske demokratske zajednice za općinskog načelnika Općine Škabrnja, na sjednici održanoj 9. lipnja 2017. jednoglasno je donio
O D L U K U
I. Usvaja se žalba Nediljka Bubnjara iz Škabrnje, kandidata Hrvatske demokratske zajednice za općinskog načelnika Općine Škabrnja, podnesena protiv rješenja Županijskog izbornog povjerenstva Zadarske županije od 6. lipnja 2017.
II. Ukidaju se:
– rješenje Županijskog izbornog povjerenstva Zadarske županije od 6. lipnja 2017.
– odluka Općinskog izbornog povjerenstva Općine Škabrnja od 4. lipnja 2017. o raspuštanju biračkog odbora na biračkom mjestu broj: 001 u Škabrnji te ponavljanju glasovanja na biračkom mjestu broj: 001, za načelnika Općine Škabrnja.
III. Utvrđuje se da ne postoje pretpostavke za ponavljanje glasovanja na biračkom mjestu broj: 001 u Škabrnji za općinskog načelnika Općine Škabrnja.
IV. Nalaže se biračkom odboru, koji je raspušten ukinutom odlukom Općinskog izbornog povjerenstva Općine Škabrnja od 4. lipnja 2017., da otkloni propuste pri utvrđivanju izbornih rezultata za općinskog načelnika Općine Škabrnja na biračkom mjestu broj: 001 u Škabrnji, tako što će pri ponovnom utvrđivanju izbornih rezultata jedan glasački listić u korist žalitelja Nediljka Bubnjara proglasiti pravno nevaljanim (vidjeti toč. 8. obrazloženja ove odluke).
O b r a z l o ž e n j e
1. Nediljko Bubnjar iz Škabrnje, kandidat Hrvatske demokratske zajednice za načelnika Općine Škabrnja (u daljnjem tekstu: žalitelj) podnio je žalbu protiv rješenja Županijskog izbornog povjerenstva Zadarske županije (u daljnjem tekstu: ŽIP) od 6. lipnja 2017. kojim je odbijen prigovor žalitelja podnesen protiv odluke Općinskog izbornog povjerenstva Općine Škabrnja (u daljnjem tekstu: OIP) od 4. lipnja 2017. o raspuštanju biračkog odbora na biračkom mjestu broj: 001 u Škabrnji te ponavljanju izbora za načelnika Općine Škabrnja na navedenom biračkom mjestu. Naime, u postupku je utvrđeno da je na spornom biračkom mjestu glasovala osoba koja nije upisana u popis birača, zbog čega je u glasačkoj kutiji pronađen jedan glasački listić više u odnosu na broj evidentiranih birača koji su pristupili glasovanju. Slijedom navedenog, ŽIP je ocijenio da je odluka OIP-a donesena pravilnom primjenom članka 63. stavka 2. Zakona o lokalnim izborima (“Narodne novine” broj 144/12.; u daljnjem tekstu: ZoLI).
Zbog takvog postupanja biračkog odbora na biračkom mjestu broj: 001 u Škabrnji, kako je to pravilno utvrdio ŽIP, u konkretnom slučaju omogućeno je glasovanje osobi koja nije upisana u popis birača. Navedeno postupanje biračkog odbora prema ocjeni ŽIP-a kao i Ustavnog suda predstavlja teški propust biračkog odbora kao nadležnog tijela za provođenje izbora.
Unatoč tome Ustavni sud utvrđuje da se radi o izoliranom pojedinačnom slučaju, te imajući u vidu osobite okolnosti konkretnog slučaja navedeni propust ne predstavlja nepravilnost koja je na bilo koji način mogla utjecati na konačni rezultat izbora, što je Ustavni sud izrazio kao stajalište u odluci broj: U-VIIA-3179/2013 (objavljena na internet stranici www.usud.hr), a kojim se stajalištem trebao rukovoditi i ŽIP prilikom ocjenjivanja prigovora žalitelja.
Na spornom biračkom mjestu glasovala je osoba koja nije upisana u popis birača, zbog čega je u glasačkoj kutiji pronađen jedan glasački listić više u odnosu na broj evidentiranih (“zaokruženih”) birača koji su pristupili glasovanju. Prema stajalištu Ustavnog suda, u tom slučaju ne može se smatrati da je nastala situacija u kojoj bi bilo utvrđeno da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji bio veći od utvrđenog broja birača koji su glasovali.
Naime, birački odbor pravodobno je utvrdio nepravilnost u postupku glasovanja, pravodobno je utvrdio sve relevantne činjenice i okolnosti vezane uz tu nepravilnost, pravodobno je utvrdio i osobu glasovanjem koje se u glasačkoj kutiji nalazio i glasački listić koji u njoj nije smio biti te je cijeli događaj pravodobno i pravilno zabilježio u zapisnik o radu biračkog odbora. S obzirom da nije utjecao na sam rezultat izbora na tom biračkom mjestu, tako identificirani glasački listić ne može se, u opisanim okolnostima konkretnog slučaja, smatrati listićem koji dovodi do primjene članka 63. stavka 2. ZoLI-ja.
Riječ je, naime, o glasačkom listiću unutar glasačke kutije koji se ima smatrati pravno nevaljanim glasačkim listićem, pa se s njim trebalo i postupati kao s pravno nevaljanim. Drugačije rečeno, taj glasački listić nije doveo do “viška” glasačkih listića u glasačkoj kutiji u smislu članka 63. stavka 2. ZoLI-ja, nego do toga da je u glasačkoj kutiji, uz skupinu pravno valjanih glasačkih listića (neovisno o tome jesu li oni važeći ili nevažeći u smislu članka 73. ZoLI-ja), bio i jedan pravno nevaljani glasački listić. Povrh navedenog, među članovima biračkog odbora nije bilo spora o tome da je glasovala upravo ta osoba koja nije upisana u popis birača, odnosno svima je bio poznat razlog opisane nepravilnosti. Unatoč tome, birački odbor utvrdio je koliko je koji kandidat dobio glasova.
