U Zavičajnom muzeju Biograd na Moru otvorena je izložba autora Saše Vitale, mag.arh. pod nazivom „Arheološki lokalitet Bošana, rimska luka i villa rustica Bassana“. Više o samoj izložbi u uvodnom dijelu govorio je Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Biograd. Tako su mnogobrojni posjetitelji već u uvodnom dijelu saznali više podataka o značajnom arheološkom lokalitetu iz doba Rimskog carstva, smještenom između Biograda i Sv.Filip i Jakova, na području današnjeg predjela Bošana.
Projekt Bassana nastao je iz promišljanja na koji način realizirati arheološko istraživanje i prezentaciju arheološkog lokaliteta na području Bošane, kojim bi ga zaštitili od daljnje devastacije. Želja je bila i probuditi interes zajednice za kulturnu baštinu u Hrvatskoj, koja nestaje pod krinkom napretka i investicija, čime se nepovratno uništava vrijednost lokalne zajednice u korist pojedinaca. Projekt Bassana nudi se kao moguća alternativa ovom negativnom procesu, smatrajući da poduzetništvo u kulturi daje nove perspektive u očuvanju i unapređenju kulturne baštine. Mjesto za rimsku luku i vilu rustiku pomno je odabrano. To je dio obale zaklonjen od južnog vjetra poluotokom današnjeg Biograda, a zbog niskog terena nije na udaru bure. Rimsku vilu okruživala je zaravan s plodnom zemljom crvenicom, površine od oko 70 hektara. To je bila dobra osnova za postojanje poljoprivrednog dobra, koje je uzgajalo i prerađivalo masline, a vjerojatno i vinovu lozu.
„Projekt Bassana zamišljen je da realizira arheološko istraživanje i prezentaciju arheološkog lokaliteta na području Bošane, kako bi ga zaštitili od daljnje devastacije. Lokalitet Bošana ima veliki znanstveni značaj. Svjedoči svim fazama rimskog carstva, važnim procesima prelaska kasne antike u srednji vijek. A posebno je značajna za povijest hrvatskog kraljevstva u doba kralja Petra Krešimira IV, a kasnije kroz srednji i novi vijek kao Benediktinsko dobro dio je turbulentne povijesti Dalmacije. Osim znanstvenog značaja lokalitet na Bošani ima veliki turistički potencijal za Biograd i regiju. Uz medijsko praćenje moglo bi pobuditi zanimanje javnosti za vrijeme provođenja istraživanja, a posebice poslije kada bude prezentiran kao moderan arheološki park. Kvalitetno prezentirana arheološka baština postala bi kulturna i turistička atrakcija koja bi nudila razne edukativne i kulturne sadržaje koji se mogu odvijati većim dijelom godine. Grčka, Italija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Španjolska, Europska Unija u cijelosti, primjer su zemalja koje svoj turizam baziraju baš na kulturnoj baštini, posebice arheološkoj, koja je posjećena tijekom cijele godine. Projekt Bassana koji je nastao na iskustvima i smjernicama iz više zemalja EU ima cilj da u Hrvatskoj, ovdje u Biogradu pomogne u očuvanju kulturne baštine koja mora postati temelj hrvatskog turizma.“, govorio je autor izložbe Saša Vitale, mag.arh. prilikom otvorenja. Na kraju je zahvalio mnogobrojnim posjetiteljima u nadi da će uživati u izložbi barem koliko je on kao autor uživao radeći je. A po razgledanju je bio otvoren i pristupačan za odgovaranje na brojne upite znatiželjnika.
Autor izložbe vjeruje da se kroz etično i društveno odgovorno poduzetništvo, koje na ekonomskim principima gospodari kulturnom baštinom, može stvoriti osnovu za samofinanciranje kulturne baštine, odnosno ostvariti model po kojemu se naoko manje atraktivno arheološko nalazište može pretvoriti u ekonomski subjekt. Da bi se sve to ostvarilo, arheološki lokalitet mora ispunjavati barem dva kriterija. Prvi, da je sa znanstvenog aspekta zanimljiv i vrijedan, te predpostavlja doprinos povijesnim saznanjima šireg dosega, što villa rustica Bassana i njena luka sigurno jesu. Drugi uvjet je da ga položaj i udaljenost čini lako dostupnim većim mjestima, gradovima ili turističkim naseljima, kojima može nuditi svoje sadržaje. Taj uvjet villa rustica Bassana ispunjava u cijelosti, jer se nalazi na atraktivnom, lako dostupnom prostoru između Biograda i Sv.Filip i Jakova, gdje predstavlja veliki potencijal za turizam regije. Mnogi postojeći lokaliteti nemaju te karakteristike, stoga je šteta na opću korist ne razvijati one koji sve to imaju. Krajnji cilj istraživanja ruralne vile Bassana je da se na tom dijelu obuhvati arheološki park s prezentacijom lokaliteta, koji će postati mjesto edukacije i kulturni sadržaj koji svojom aktivnosti nadilazi sezonsko kupanje i sunčanje. Možda je ovo dio odgovora kako osmisliti ponudu koja će pomoći turizmu da bude aktivan i u ostalom dijelu godine. Drugi, ne manje bitan zadatak je očuvanje prirode, što je ujedno i prioritet i zadaća svakog pojedinca i zajednice! Mediteranski okoliš nestaje pod pritiskom turističke industrije i društvene nebrige i nekulture. Potrebno je stalno upozoravati na opasne devastacije krajobraza koje nam se događaju ispred nosa, a kojih često nismo ni svjesni. Jedan od ciljeva projekta Bassana je zaštita prirodnog pojasa plodne zemlje između Biograda i Sv.Filip i Jakova od daljnje izgradnje. Ovaj prostor osim primarne poljoprivredne aktivnosti mogao bi biti obogaćen botaničkim i geološkim tematskim parkovima, koji bi svojom prezentacijom ne samo zaštitili prirodni pojas već ga promovirali i približili ljudima. Na tom tragu su i edukacijske aktivnosti, kojima treba ponovno oživjeti poznavanje i upotrebu ljekovitog mediteranskog bilja čiji bi eko uzgoj ekonomski ojačao ovaj prostor. Time bi se otvorile neke nove ekonomske mogućnosti svima onima koji žele zaštititi, očuvati i unaprijediti svoju djedovinu na području Bošane. Ideje su ovo koje svi posjetitelji hvale vrijedne izložbe mogu iščitati iz projekta Bossana kao S.O.S.-u za kulturnu i prirodnu baštinu Biograda na Moru.
Gordana Šarić